Mozaik Gastro

Trk u spizu!

Genetika igra ulogu, ali puno više znači stil života: ovih pet koraka spadaju u 'dijetu za dugovječnost', potvrdili su stvarni primjeri - držite li ih se vi?

Trk u spizu!

Netko vas šokira, isprepada, pa kažete da vam je "skratio život". Skraćuje ga i svaka cigareta, svako alkoholno piće i svaki (navodno) kolač koji pojedete. Definitivno svojem organizmu ne pomažete cjelodnevnim sjedenjem, zurenje u ekran također nije preporučljivo. Pitate li se ikad postoji li nešto što bi vam život moglo - produžiti?

Čini se da je odgovor potvrdan, barem tako tvrde nutricionisti. Registrirana dijetetičarka Cynthia Sass u svojoj se dugogodišnjoj karijeri nagledala onih koji su se mogli ponositi vitalnošću i u svojim 70-ima i 80-ima, a svi su imali nekoliko zajedničkih točaka kad su u pitanju odabiri hrane.

Genetika uistinu igra ulogu, piše ona za portal Health. No puno više od upisanog koda znači stil života, tvrdi. Pritom ekstremno značajnu ulogu igraju namirnice koje unosite u organizam. Ove izdvaja kao one najvažnije:

1. Voće i povrće

Iako zvuči prilično očito, statistike pokazuju da većina naprosto ne zadovoljava potrebni dnevni unos voća i povrća. Sass savjetuje da pokušate iskombinirati pet porcija na dan - možda izgleda mnogo, ali kad shvatite da je 200 g (šaka, veličina teniske loptice) malina jedna od tih porcija, bit će vam jasno o kolikim je količinama riječ. 

Pritom se s povrćem komodno možete "razbacati", a bilo bi dobro i da ga konzumirate kasnije u danu, dok se voće pobrinite unijeti kroz jutro. Povrće kuhajte na pari, a voće jedite svježe, glase daljnje preporuke. Odličan "pomagač" mogao bi biti smoothie koji kombinira obje vrste.

Analiza koju objavljuje British Medical Journal potvrđuje ovo. Konzumacija voća i povća povezana je sa sniženim rizikom obolijevanja od teških bolesti i utječu na dulji život.

2. Oraščići svaki dan

Orašasti plodovi prave su bombe zdravlja - u jednome donose zdrave masti, vlakna, proteine, vitamine i ključne minerale poput cinka i magnezija. Nije ni čudo što vode ka produljenju života.

Istraživanje koje je pratilo 7.000 muškaraca i žena u periodu od pet godina dokazalo je da su između dvaju načina prehrane, u kojima su redom kao dodaci služili oraščići i maslinovo ulje, mnogo bolje zdravlje imali oni koji su se posvetili prvoj opciji.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Nutbutter (@nutbutter.ie) on

Jedna porcija oraščića u tjednu vodi do 39% manje smrtnosti, ukratko, zaključuju rezultati studije. Kolika je porcija "dovoljna"? Jedna do dvije šake badema, kao jedna do dvije žlice masla od oraščića koje je podjednako dobra opcija ukoliko je prirodno, te ne sadrži dodane šećere i sladila.

Ako ne znate kako uključiti oraščiće u prehranu, a niste ljubitelj grickanja, dodajte ih u zobenu kašu ili, ponovno, u smoothie.

3. Ipak manje mesa

O ovoj "kontroverznoj" temi čini nam se da svakoga dana iščitavamo nove podatke. No svi se zaključci kreću ka istome smjeru - konzumacija crvenog mesa na dnevnoj bazi nije povoljna za zdravlje.

Potrudite se izvore proteina potražiti u biljnim opcijama - grahorice, oraščići i povrće tu su ključni. Nutricionistkinja ovdje navodi kao potvrdu činjenicu da ljudi koji žive u "plavim zonama", primarno imaju prehranu s vrlo malo mesa i mnogo biljnih proteina.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Meat Free Monday (@meatfreemonday) on

Namirnice koje vam mogu poslužiti kao saveznici: slanutak, grašak, grah, leća, brokula, kaul. Dobra opcija, naročito u jesen i u vrijeme prehlada, krem su juhe od povrća i grahorica.

4. Samo mediteransko

O blagodatima mediteranske prehrane zna se gotovo sve, no ne pridržavaju je se svi u njenoj punini. Riječ je zapravo o zlatnom standardu dugog življenja, tvrdi Sass, a svodi se na ovo: voće i povrće baza su ove prehrane, cjelovite žitarice i zdrave masti iz oraščića, maslinovo ulje, avokado te mnogo začina i zdravih "trava".

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Blue Zones (@bluezones) on

Morski plodovi nekoliko puta tjedno, a umjerena konzumacija mliječnih proizvoda, jaja i vina, kao i limitirani unos mesa i slatkiša.

5. Zeleni čaj

Mnogobrojna istraživanja, tvrdi Sass, potvrdila su kako zeleni čaj umanjuje rizik oboljenja od Alzheimera, dijabetesa tipa II, a pomaže i u borbi protiv pretilosti. Svojim antioksidativnim svojstvima pogodan je i kod upalnih procesa u tijelu.

U jednom istraživanju provedenom u Japanu, otkriveno je da su pojedinci koji su konzumirali najveću količinu zelenog čaja na dan bili 76% manje skloni različitim oboljenjima. 40.000 njih je ispitano.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Nick Fitzhugh (@nick.fitzhugh) on

Dobra opcija je i matcha, kao i žuti i bijeli čaj.

Jutarnju kavu bi rado zamijenili nečim puno zdravijim, ali jednako ukusnim i učinkovitim? Probajte ovaj opojni napitak, znalci otkrivaju da uz dva dodatna aduta dobivate senzaciju

Naslovnica Gastro