Kraj ljeta na Mediteranu teško je zamisliti bez smokava, a iza te jednostavne namirnice nalazi se zanimljiv nutritivni sastav. Svježe smokve sadrže prehrambena vlakna, kalij, kalcij, magnezij, bakar, mangan i manje količine vitamina K, a u njima se nalaze i različiti biljni spojevi poput fenolnih kiselina i flavonoida.
Vrijedi je iskoristiti dok je svježa jer sezona ne traje dugo, a zreli plodovi vrlo su osjetljivi. Smokva spremna za jelo omekša, blago se povije na peteljci i lako odvaja od grane. Ako se iz peteljke još obilno pojavljuje mliječni sok, plod nije potpuno sazrio. Svježe smokve nakon berbe brzo gube kvalitetu pa ih je najbolje pojesti što prije i čuvati na hladnom.
SA ŠEĆEROM DOLAZE VODA I VLAKNA
Smokva ima izrazito sladak okus, posebno kada potpuno dozrije na stablu, pa se lako stekne dojam da je riječ o vrlo kaloričnom voću. Svjež plod, međutim, sadrži veliku količinu vode. Sto grama svježih smokava ima približno 74 kilokalorije, oko 2,9 grama prehrambenih vlakana te oko 16 grama prirodno prisutnih šećera. To znači da šećer svakako treba računati kao dio prehrane, ali se ne unosi u istom obliku kao kod bombona, keksa ili zaslađenog napitka. Kod cijelog ploda uz njega dolaze voda, vlakna i ostali sastojci voća.
Smokve se već dugo povezuju s probavom i to zbog prehrambenih vlakana. Vlakna povećavaju volumen crijevnog sadržaja, pridonose normalnom radu probavnog sustava i mogu pomoći održavanju redovite stolice kada su dio prehrane koja uključuje dovoljno tekućine. Suhe smokve zbog uklanjanja vode imaju znatno koncentriraniji sadržaj vlakana od svježih. Svježe ih imaju oko 2,9 grama na sto grama, dok suhe mogu sadržavati oko 9,8 grama na istoj količini.
Napominjemo, veća količina nije uvijek bolja – osoba koja inače jede malo vlakana može nakon naglog povećanja unosa osjetiti nadutost, plinove ili nelagodu. Bolje je povećavati količinu postupno i ključno je pritom unositi dovoljno vode!
DODATNA NUTRITIVNA VRIJEDNOST
U sto grama svježih smokava nalazi se približno 232 miligrama kalija, a prisutne su i manje količine kalcija, magnezija, bakra, mangana i vitamina K. Također se navodi kao izvor vlakana i minerala među kojima su magnezij, kalcij i kalij.
Kalij je važan za normalno funkcioniranje organizma i održavanje krvnog tlaka, dok je prehrana bogata cjelovitim biljnim namirnicama povezana s nizom povoljnih učinaka na zdravlje srca. Zanimljiva je i skupina spojeva poznatih kao polifenoli. Njihova količina razlikuje se među sortama te ovisi o zrelosti, boji ploda, uvjetima uzgoja i načinu prerade. Među njima se nalaze flavonoidi i različite fenolne kiseline. Istraživanja pokazuju da kora smokve može sadržavati značajan dio tih spojeva, a kod nekih tamnih sorata koncentracija i raznolikost polifenola u kori može biti veća nego u unutrašnjem dijelu ploda. Dakle, dobro opranu smokvu nije potrebno guliti ako vam tekstura kore odgovara.
SVJEŽE I SUHE SMOKVE NISU ISTA NAMIRNICA
Razlika između svježe i suhe smokve možda se najbolje vidi kada se usporede jednake mase. Sto grama svježih smokava ima približno 74 kilokalorije, dok sto grama suhih ima oko 249 kilokalorija. Sušenjem se uklanja velik dio vode pa u manjem volumenu ostaje koncentriranija količina šećera, energije, vlakana i pojedinih minerala. Suhe smokve nisu loš izbor, naprotiv, mogu biti praktična i hranjiva namirnica tijekom cijele godine, ali s njima vrijedi pripaziti na veličinu porcije.
Zato iskoristite svježi plod tijekom sezone – donosi više vode i omogućuje da se pojede veći volumen hrane uz manju energetsku vrijednost nego kod suhe verzije. Ako se smokve koriste za doručak, lijepo se slažu sa zobenim pahuljicama, orasima, cimetom i jogurtom. U slanim jelima mogu se spojiti s rikolom, orašastim plodovima, sirom i malo balzamičnog octa, a zrela smokva prerezana napola može se poslužiti i na integralnom kruhu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....