Kupine pripadaju rodu Rubus, koji obuhvaća velik broj srodnih vrsta i križanaca. Stoljećima su bile dio prehrane i narodne medicine. Stari Grci i Rimljani koristili su plodove, listove, koru i korijen kupine za različite tegobe. Njezina je najveća vrijednost prehrambena jer sadrži vlakna, vitamin C, vitamin K, mangan i brojne biljne spojeve.
TAMNA BOJA OTKRIVA BOGATSTVO
U kupinama se nalaze vitamin C, vitamin K, folat, mangan, kalij te manje količine magnezija, kalcija, fosfora, željeza i vitamina skupine B. Vlakna pomažu radu crijeva, povećavaju volumen stolice i usporavaju probavu. Kupine zato mogu pridonijeti duljem osjećaju sitosti, dakako, napominjemo da same ne potiču mršavljenje bez uravnotežene prehrane i kretanja. Cijeli plod bolji je izbor od procijeđenog soka jer se cijeđenjem uklanja velik dio vlakana.
Vitamin C sudjeluje u stvaranju kolagena, radu obrambenog sustava i zaštiti stanica od oksidacijskog stresa. Pomaže i apsorpciji željeza iz biljnih namirnica. Vitamin K sudjeluje u zgrušavanju krvi i održavanju kostiju, dok je folat potreban za diobu stanica. Za tamnu boju plodova odgovorni su antocijanini, a prisutni su i elaginska kiselina, elagitanini i flavonoli. Njihova količina ovisi o sorti, zrelosti, uzgoju, vremenskim uvjetima i načinu čuvanja.
UTJECAJ NA SRCE, MOZAK I ZAŠTITU STANICA
Antocijanini i drugi polifenoli istražuju se zbog mogućeg utjecaja na krvne žile, upalne procese i metabolizam masnoća. Istraživanja pokazuju da prehrana bogata bobičastim voćem može povoljno djelovati na krvni tlak, masnoće u krvi i zdravlje krvnih žila, ali ti se rezultati ne odnose isključivo na kupine.
Vlakna, kalij, vitamin C i polifenoli čine kupinu dobrim izborom za prehranu usmjerenu na zdravlje srca. Istražuje se i mogući utjecaj bobičastog voća na pamćenje i koncentraciju – rezultati su obećavajući, ali nema dovoljno dokaza da kupine mogu spriječiti propadanje pamćenja ili liječiti neurološke bolesti.
LIST KUPINE, BERBA I PRIPREMA
U narodnoj medicini koriste se i mladi listovi kupine. Sadrže tanine koji imaju stežuće djelovanje, pa se čaj tradicionalno pio kod blažeg proljeva te koristio za ispiranje usta i grgljanje kod nadraženih desni, afti i grlobolje. Priprema se tako da se jedna do dvije čajne žličice osušenog lista preliju šalicom vruće vode i procijede nakon desetak minuta.
Mladi listovi beru se u proljeće, po suhom vremenu i dalje od prometnica i prskanih površina. Suše se na prozračnom i zasjenjenom mjestu, a zatim čuvaju u zatvorenoj posudi.
Plodovi dozrijevaju tijekom ljeta i početkom jeseni. Zrela kupina ima jednoličnu tamnu boju i lako se odvaja od peteljke. Bere se nježno jer se brzo gnječi, a u hladnjaku se čuva kratko. Prati je treba neposredno prije jela. Najviše vitamina C sačuvat će se u svježim plodovima, dok zamrzavanje omogućuje uporabu izvan sezone.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....