Veliki hrapavi listovi, uspravna stabljika i sitni viseći cvjetovi ne djeluju raskošno poput vrtnog cvijeća, pa gavez lako završi među biljkama koje se kose ili čupaju. Gavez je nekada bio uobičajen stanovnik seoskih okućnica, a njegov korijen i listovi koristili su se za pripremu obloga, masti i drugih pripravaka namijenjenih vanjskoj njezi udarenih, bolnih i istegnutih dijelova tijela.
KAKO IZGLEDA I GDJE RASTE
Obični gavez nosi latinski naziv Symphytum officinale i pripada porodici boražinovki. To je snažna zeljasta trajnica koja se svake godine ponovno razvija iz dubokog i razgranatog korijena. Može narasti do približno devedeset centimetara. Njegovi listovi veliki su, duguljasti i prekriveni grubim dlačicama. Donji listovi stvaraju gustu lisnu masu, dok su oni pri vrhu stabljike manji. Cvjetovi se pojavljuju tijekom proljeća i početkom ljeta. Cjevastog su i zvonastog oblika, a mogu biti ljubičasti, ružičasti, plavičasti, kremasti ili bijeli.
Najbolje uspijeva na vlažnim, plodnim tlima bogatim humusom. Može se pronaći uz potoke, kanale, jarke, vlažne livade i rubove šuma. Odgovaraju mu sunčani položaji i djelomična sjena, a u vrlo toplim krajevima koristi mu zaštita od najjačeg poslijepodnevnog sunca.
TRADICIONALNA UPORABA TRAŽI OPREZ
Naziv roda Symphytum povezuje se s grčkom riječi koja upućuje na spajanje i srastanje. Ta je poveznica nastala zbog povijesnog vjerovanja da gavez pomaže kod ozljeda kostiju, zglobova i mekih tkiva. Njegov korijen stoljećima se drobio, kuhao ili namakao te nanosio u obliku obloga i masti.
Korijen je izvana gotovo crn, a iznutra svijetao, mesnat i sluzav. Listovi i korijen sadrže alantoin, ružmarinsku kiselinu, tanine, saponine i druge biljne spojeve. Alantoin se povezuje s njegom površinskog sloja kože, dok se ružmarinska kiselina istražuje zbog protuupalnog djelovanja. Određeni standardizirani pripravci s ekstraktom korijena gaveza mogu se koristiti za vanjsko ublažavanje simptoma manjih uganuća i modrica. To se odnosi na gotove kreme i masti s kontroliranim sastavom, a ne na sve domaće pripravke.
Najveći rizik povezan je s pirolizidinskim alkaloidima, prirodnim spojevima koji mogu oštetiti jetru. Zbog toga se čajevi, kapsule, tinkture i drugi pripravci gaveza za unutarnju primjenu ne smatraju sigurnima!
KORISTAN DODATAK VRTU
Snažni korijeni omogućuju mu brz oporavak nakon rezanja, a veliki listovi stvaraju mnogo organske mase. Pokošeno lišće može se usitniti i rasporediti po tlu kao malč. Listovi se mogu dodati i na kompostnu hrpu, ali ih treba pomiješati sa suhim lišćem, grančicama, slamom ili usitnjenim kartonom. Ako se stave u debelom sloju, mogu se slijepiti i početi neugodno mirisati.
Od lišća se priprema i tekuća biljna prihrana – usitnjeni listovi stavljaju se u posudu, preliju vodom i ostave nekoliko tjedana. Dobivena tamna tekućina snažnog je mirisa i prije zalijevanja mora se razrijediti, najčešće u omjeru približno jedan dio pripravka na deset dijelova vode. Koristi se umjereno za povrće, ukrasne biljke i biljke u posudama tijekom razdoblja intenzivnog rasta.
Prije sadnje treba dobro odabrati mjesto jer se gavez teško uklanja! I mali komad korijena koji ostane u tlu može ponovno potjerati. U manjim vrtovima može se uzgajati u velikoj posudi ili na izdvojenom mjestu na kojem neće ometati druge biljke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....