Iako sobne biljke tijekom cijele godine držimo u zatvorenom prostoru, to ne znači da im uvijek odgovara ista njega. Zimi se mijenjaju uvjeti u našim domovima. Dani su kraći, prirodnog svjetla je manje, a zbog grijanja zrak u prostorijama postaje suši. Upravo zato neke navike koje su tijekom ljeta bile sasvim dobre zimi mogu napraviti više štete nego koristi. Ovo je pet čestih pogrešaka koje radimo sa sobnim biljkama i savjeti kako ih izbjeći.
1. Zalijevamo ih jednako kao ljeti
Jedna od najčešćih zimskih pogrešaka je pretjerano zalijevanje. Biljke tijekom hladnijeg dijela godine uglavnom sporije rastu i troše manje vode, pa se i zemlja u teglama sporije suši. Ako ih nastavimo zalijevati jednakom količinom i učestalošću kao ljeti, korijen može ostati predugo u vlažnoj zemlji i početi trunuti.
Zato je prije svakog zalijevanja dobro provjeriti zemlju prstom. Ako je nekoliko centimetara ispod površine još vlažna, zalijevanje treba odgoditi. Kada biljku zalijemo, višak vode iz podloška treba ukloniti kako korijen ne bi stajao u vodi. Posebno treba pripaziti na kaktuse i sukulente kojima zimi najčešće treba vrlo malo vode.
2. Ostavljamo ih na mjestu na kojem su bile ljeti
Mjesto koje je biljci odgovaralo tijekom ljeta ne mora biti dobro i zimi. Zbog kraćih dana i slabijeg intenziteta svjetlosti biljke tada često ne dobivaju dovoljno sunca, čak i ako se nalaze u istoj prostoriji.
Ako primijetite da se izbojci izdužuju, listovi postaju sitniji ili biljka gubi boju, moguće je da joj nedostaje svjetlosti. Tijekom zime dobro je tegle približiti prozorima, po mogućnosti onima kroz koje ulazi najviše dnevnog svjetla. Korisno je i redovito obrisati prašinu s listova jer se tako uklanja sloj koji može ometati primanje svjetlosti. Ipak, biljke ne treba naslanjati na hladno prozorsko staklo.
3. Držimo ih neposredno uz radijatore
Kada počne sezona grijanja, često zaboravimo koliko topao i suh zrak može utjecati na biljke. Tegle smještamo uz radijatore kako bi im bilo toplo, ali takav položaj može dovesti do isušivanja listova. Prvi znakovi najčešće su smeđi vrhovi i suhi rubovi.
Biljke je zato bolje odmaknuti od radijatora, peći i klima-uređaja. Ne odgovara im ni hladan zrak koji ulazi kroz otvoren prozor. Posebno treba pripaziti na biljke koje stoje na prozorskim klupicama jer su tijekom provjetravanja izložene naglim promjenama temperature.
Zimi je najbolje prostoriju kratko i dobro provjetriti, a osjetljivije biljke za to vrijeme odmaknuti od otvorenog prozora.
4. Nastavljamo ih prihranjivati kao tijekom ljeta
Gnojivo je važno za rast biljaka, ali zimi većini sobnih vrsta nije potrebno u jednakim količinama kao tijekom proljeća i ljeta. Kako se rast usporava, smanjuju se i potrebe za hranjivim tvarima.
Ako biljku nastavimo prihranjivati prema ljetnom rasporedu, višak gnojiva može se nakupljati u zemlji i oštetiti korijen. Zato je kod većine biljaka prihranu najbolje privremeno obustaviti ili znatno smanjiti. S njom se ponovno počinje kada biljka pokaže znakove novog rasta, najčešće u proljeće. Iznimka su vrste koje i tijekom zime aktivno rastu ili cvatu.
5. Ne obraćamo pozornost na suh zrak
Grijanje tijekom zime često isušuje zrak u prostorijama, a to posebno smeta biljkama koje potječu iz tropskih krajeva. Kod njih se nedostatak vlage može primijetiti po suhim vrhovima listova, smeđim rubovima ili uvijanju lišća.
Ako je zrak u prostoriji izrazito suh, dobro rješenje je ovlaživač zraka. Može pomoći i grupiranje nekoliko biljaka na jednom mjestu jer se tako oko njih stvara nešto vlažnija mikroklima. Vlažnost zraka može se provjeriti i jednostavnim higrometrom.
Povremeno prskanje listova vodom nije najbolje dugoročno rješenje jer se vlaga u zraku na taj način povećava samo nakratko. Kod nekih biljaka često vlaženje listova može pogodovati i pojavi bolesti, osobito ako se voda dugo zadržava na njima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....