Latinskog naziva Cichorium intybus, ova višegodišnja zeljasta biljka porijeklom je iz Europe, no danas se uzgaja u brojnim dijelovima svijeta. Prepoznatljiva je po nazubljenim zelenim listovima, čvrstoj stabljici i snažnom korijenu koji se već stoljećima koristi za pripremu napitaka, dok se mladi listovi mogu jesti i kao povrće.
Cikorija ima dugu i zanimljivu povijest. Poznavali su je još stari Egipćani, koji su je koristili u prehrani i u ljekovite svrhe, a stari Grci i Rimljani cijenili su je kao gorko povrće koje potiče probavu. Tijekom srednjeg vijeka ostala je poznata kao korisna biljka, a posebno mjesto dobila je u Europi u razdobljima kada prava kava nije bila lako dostupna. Za vrijeme Napoleonove ere, zbog trgovinskih blokada i nestašice kave, prženi korijen cikorije postao je popularna zamjena za kavu. Taj se običaj zadržao do danas, pa se cikorija i dalje koristi sama ili u mješavinama s kavom i kavovinama od žitarica.
Danas se cikoriji vraćamo iz drugih razloga. Njezin napitak ne sadrži kofein, zbog čega je zanimljiv onima koje kava previše razbuđuje, izaziva lupanje srca, nervozu, nesanicu ili želučanu nelagodu. Ujedno je riječ o biljci bogatoj prehrambenim vlaknima, među kojima se najviše ističe inulin – topljivo vlakno poznato po povoljnom djelovanju na probavni sustav.
KORIJEN BOGAT INULINOM
Najvrjedniji dio cikorije za proizvodnju kavovine je korijen. Nakon vađenja se čisti, reže, suši, prži i melje. Prženjem dobiva tamnu boju, zemljanu aromu i okus koji podsjeća na kavu, pržene žitarice i karamelu. Napitak ima blagu prirodnu gorčinu, ali je mekši i manje oštar od prave kave.
Korijen cikorije posebno je poznat po inulinu, vlaknu koje se u probavnom sustavu ponaša kao prebiotik. To znači da hrani korisne crijevne bakterije i pridonosi boljoj ravnoteži crijevne mikroflore. Cikorija se zato povezuje s boljom probavom, redovitijim pražnjenjem crijeva i manjim osjećajem težine nakon obroka. Kod osoba koje nisu navikle na veće količine vlakana potrebno ju je uvoditi postupno, jer prevelika količina inulina može izazvati nadutost, vjetrove ili grčeve.
Cikorija sadrži i različite minerale i vitamine, među kojima se spominju kalij, kalcij, magnezij, željezo, cink, folna kiselina te vitamini A, C, E i K. U njoj se nalaze i biljni spojevi poput polifenola, cikorijske i klorogenske kiseline, zbog kojih se istražuje njezin mogući antioksidativni i protuupalni učinak. Takva se svojstva ne smiju prikazivati kao zamjena za liječenje, ali cikorija može biti vrijedan dio uravnotežene prehrane.
KAVA OD CIKORIJE – NAPITAK BEZ KOFEINA
Kava od cikorije nekima je možda poznata kao piće iz djetinjstva ili napitak koji su pripremale bake i djedovi. Pripremala se kao takozvana bijela kava, najčešće s mlijekom i šećerom. Nekada je bila nužna zamjena za kavu, a danas je biraju oni koje žele smanjiti unos kofeina ili traže blažu alternativu.
Može se pripremiti od mljevenog prženog korijena ili od instant praha. Za jednu šalicu obično se koriste dvije do tri čajne žličice instant cikorije ili jedna jušna žlica mljevene kavovine na dva decilitra vode ili mlijeka. Ako se koristi mljeveni prženi korijen, kavovina se kratko prokuha u vodi, zatim se ostavi da se talog slegne, a napitak se ulije u šalicu. Instant cikorija priprema se jednostavnije, prelijevanjem vrućom vodom ili toplim mlijekom.
Okusom nije jednaka pravoj kavi, ali joj nalikuje bojom i toplinom arome. Cikorija je blaža, zemljanija i lagano slatkasta. Može se piti sama, s mlijekom, biljnim napitcima, cimetom ili vanilijom. Ako se pije bez šećera, dobra je zamjena za zaslađene napitke.
Cikorija se povezuje i s regulacijom apetita jer vlakna produžavaju osjećaj sitosti. Inulin se istražuje i zbog mogućeg povoljnog utjecaja na razinu šećera u krvi, no naravno, kava od cikorije ne može zamijeniti pravilnu prehranu ni terapiju kod dijabetesa. Najviše smisla ima kada je dio uravnotežene prehrane i kada se ne zaslađuje velikim količinama šećera.
KADA TREBA BITI OPREZAN
Osobe alergične na ambroziju, brezu, kamilicu, neven ili druge srodne biljke mogu reagirati i na cikoriju. Alergija se može očitovati peckanjem u ustima, oticanjem, svrbežom, kožnim reakcijama ili probavnim smetnjama.
Trudnicama se ne preporučuje uzimanje većih količina cikorije ni dodataka prehrani na bazi njezina korijena bez savjeta liječnika. Dojilje bi se također trebale posavjetovati sa stručnom osobom jer nema dovoljno pouzdanih podataka o sigurnosti većih količina tijekom dojenja. Oprez se savjetuje i osobama koje imaju žučne kamence ili tegobe sa žuči, jer gorke biljke mogu potaknuti rad probavnog sustava i žuči.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....