PUN POGODAKZa savršenu jesensku okućnicu ne zaboravite na kaki – zaboravljenu voćku koju vrijedi imati u vrtu

Kaki ili japanska jabuka (Diospyros kaki) nekada se mnogo češće mogao vidjeti u našim vrtovima i okućnicama, piše portal Posadi sam. Danas je pomalo zaboravljena voćna vrsta, iako se njegovi veliki narančasti plodovi svake jeseni ponovno pojavljuju na tržnicama i policama trgovina.

Šteta je što se ne sadi češće. Kaki je lijepo listopadno stablo, relativno jednostavno za uzgoj i, kada se jednom dobro ukorijeni, ne zahtijeva mnogo njege. Posebno je atraktivan u jesen, kada mu lišće poprima žute, narančaste i crvene tonove, a nakon opadanja lišća na granama ostaju veliki narančasti plodovi.

Voćka podrijetlom iz Azije

Kaki potječe iz istočne Azije, gdje se uzgaja stoljećima. Danas je raširen u brojnim područjima svijeta s umjerenom i suptropskom klimom, a kod nas najbolje uspijeva u priobalju i na toplijim, zaštićenim položajima kontinentalnog područja.

Stablo može narasti nekoliko metara u visinu i razviti lijepu, široku krošnju. Listovi su veliki, sjajni i tamnozeleni, dok su plodovi, ovisno o sorti, okruglasti, spljošteni ili blago izduženi. Dozrijevanjem poprimaju žutu, narančastu do intenzivno crveno-narančastu boju.

Kaki ima i veliku ukrasnu vrijednost. Nakon što u jesen otpadne lišće, zreli plodovi još neko vrijeme mogu ostati na golim granama i  stablu dati vrlo karakterističan izgled.

Sunce i dobro drenirano tlo

Kaki nije osobito zahtjevan za uzgoj. Najviše mu odgovara sunčano i toplo mjesto, po mogućnosti zaštićeno od jakih vjetrova. Najbolje uspijeva na dubokim, plodnim i dobro dreniranim tlima, dok treba izbjegavati položaje na kojima se dugo zadržava voda.

Prilikom sadnje tlo je dobro obogatiti kompostom ili drugim zrelim organskim gnojivom. Mlade biljke tijekom prvih godina treba redovito zalijevati, osobito tijekom ljetnih suša. Starija i dobro ukorijenjena stabla znatno su otpornija na nedostatak vode, ali će redovito zalijevanje tijekom dugih sušnih razdoblja povoljno djelovati na razvoj plodova.

Ni rezidba nije zahtjevna. Kod mladog stabla potrebno je oblikovati krošnju, dok je kasnije uglavnom dovoljno uklanjati suhe, oštećene i grane koje nepotrebno zagušuju njezinu unutrašnjost.

Kaki možemo uzgajati i u kontinentalnim krajevima

Iako ga najčešće povezujemo s Mediteranom, kaki se može uzgajati i u kontinentalnim krajevima. Odraslo stablo dobro podnosi niske zimske temperature, pri čemu otpornost ovisi i o sorti.

Veći problem mogu predstavljati vrlo hladne zime te kasni proljetni mraz koji može oštetiti mlade izboje. Zato mu u hladnijim područjima treba odabrati sunčano i zaklonjeno mjesto, primjerice uz južnu ili jugozapadnu stranu vrta.

Pri kupnji sadnice svakako se vrijedi raspitati o otpornosti sorte, ali i o tome zahtijeva li odabrana sorta oprašivača. Mnoge sorte kakija mogu razvijati plodove i bez prisutnosti drugog stabla, što ga čini pogodnim i za manje vrtove.

Zašto neki plodovi stežu usta?

Tko je barem jednom pokušao pojesti nedovoljno zreo kaki vjerojatno pamti neugodan osjećaj suhoće i stezanja u ustima. Uzrok su tanini kojih u nezrelom plodu nekih sorti ima mnogo.

Zbog toga je kod kupnje sadnice korisno znati razliku između trpkih i netrpkih sorti. Plodovi trpkih sorti moraju potpuno dozreti i omekšati prije konzumacije. Tada nestaje trpkost, a meso postaje vrlo mekano, sočno i slatko.

Netrpke sorte mogu se jesti dok su još čvrste, gotovo poput jabuke. Upravo zbog toga posljednjih su godina vrlo popularne.

Koju sortu odabrati?

Jedna od najpoznatijih netrpkih sorti je Fuyu. Ima spljoštene narančaste plodove koji se mogu jesti dok su još čvrsti. Sličnih je osobina i Jiro, koji je također zanimljiv zbog dobre otpornosti.

Kod nas je dobro poznat i Tipo, sorta krupnih i vrlo ukusnih plodova. Kod nje svojstva ploda ovise i o oplodnji, pa se trpkost može razlikovati.

Popularna je i sorta Rojo Brillante, prepoznatljiva po velikim i atraktivnim narančasto-crvenim plodovima. Pripada trpkim sortama pa plod prije konzumacije treba potpuno dozreti ili mu odgovarajućim postupkom ukloniti trpkost.

Jesen je vrijeme berbe

Vrijeme dozrijevanja ovisi o sorti i području uzgoja, ali kaki kod nas uglavnom dozrijeva tijekom jeseni. Plodovi se beru kada razviju karakterističnu intenzivnu boju, a najbolje ih je odrezati škarama zajedno s kratkim dijelom peteljke.

Kod netrpkih sorti plod može biti spreman za jelo dok je još čvrst. Trpke sorte nakon berbe treba ostaviti na sobnoj temperaturi dok potpuno ne omekšaju. Tek tada razvijaju karakterističnu slatkoću i gube neugodan osjećaj stezanja u ustima.

Kaki je pritom relativno zahvalna voćna vrsta i uglavnom nema velikih problema s bolestima i štetnicima. Uz dovoljno sunca, odgovarajuće tlo i malo njege može desetljećima biti zanimljiv stanovnik  vrta.

Kako razmnožiti kaki?

Kaki se može uzgojiti iz sjemena, ali tako dobivena biljka ne mora zadržati osobine sorte s koje je sjeme uzeto, a na prve plodove obično se čeka dulje. Zbog toga se kvalitetne sorte kakija najčešće razmnožavaju cijepljenjem ili okuliranjem na odgovarajuću podlogu. Kao podloge koriste se sjemenjaci različitih vrsta roda Diospyros, među kojima su Diospyros kaki, D. lotus i D. virginiana, ovisno o području uzgoja i željenim svojstvima  stabla.

Razmnožavanje reznicama moguće je, ali je znatno zahtjevnije i ukorjenjivanje je nepouzdano, zbog čega se taj način rijetko koristi za razmnožavanje sorata u uobičajenoj proizvodnji sadnica. Za kućni vrt zato je najsigurnije kupiti cijepljenu sadnicu poznate sorte, čime znamo kakva svojstva ploda možemo očekivati.

Upravo je jesen najbolje vrijeme da ga ponovno primijetimo. Dok većina voćaka završava svoju sezonu, kaki tek pokazuje ono najljepše – krošnju u jesenskim bojama i velike narančaste plodove koji ostaju na granama i nakon opadanja lišća, piše portal Posadi sam.