Prije odlaska na ljetovanje dan ranije vrijedi pripremiti vrt kao da mu ostavljamo malu zalihu snage za dane bez naše ruke. Nije dovoljno samo proliti malo vode po površini zemlje i nadati se da će izdržati. Biljkama treba voda u zoni korijena, zaštita tla od isušivanja, manje stresa i malo reda među plodovima, listovima i korovom. Ako se sve napravi dan ranije, vrt ima puno veće izglede da prebrodi nekoliko dana bez većih posljedica.
ZALIJTE DUBOKO, A NE POVRŠNO
Najvažnije je ozbiljno zalijevanje – polagano natapanje zemlje oko biljaka. Površinsko zalijevanje stvara dojam da je vrt dobio vodu, ali ona ostane u gornjem sloju tla i brzo ispari. Korijen tada ne dobije ono što mu treba, a biljka već sljedeći dan ulazi u stres. Najbolje je zaliti rano ujutro ili predvečer, kad sunce više ne udara najjače jer voda tada ima više vremena prodrijeti u zemlju, a manje se gubi isparavanjem. Kod rajčica, paprika, krastavaca, tikvica, patlidžana i graha treba zalijevati pri dnu biljke, izravno po zemlji. Mokri listovi u toplom i zbijenom nasadu mogu pogodovati razvoju bolesti, pa je bolje izbjegavati prskanje po lisnoj masi.
Vrt ne treba natopiti tako da se zemlja pretvori u blato, ali treba provjeriti koliko je vlaga ušla u dubinu. Ako se nakon zalijevanja samo gornji sloj potamni, a već nekoliko centimetara niže zemlja ostane suha, posao nije dovršen. Bolje je zalijevati sporije i dulje, pa se nakon pola sata vratiti i pogledati stanje zemlje.
Biljke u posudama traže poseban pristup – manji lonci mogu se potopiti u kantu ili veću posudu s vodom dok se supstrat dobro ne napije. Kad prestanu izlaziti mjehurići zraka, korijenova bala je primila vodu. Nakon toga treba pustiti da se višak ocijedi. Veće posude treba zalijevati više puta u razmaku, jer suhi supstrat zna odbiti vodu pa ona samo sklizne niz rubove lonca. Ako voda odmah izlazi na dnu, a sredina zemlje ostaje suha, lonac nije stvarno zaliven.
MALČ JE NAJBOLJI ČUVAR
Nakon dobrog zalijevanja zemlju treba pokriti jer se golo tlo ljeti brzo zagrijava, gubi vlagu i stvara tvrdu pokoricu. Kad ga prekrijemo slojem malča, voda se dulje zadržava, korijen ima stabilniju temperaturu, a biljke lakše podnose vruće dane. Malč može biti slama, sijeno bez sjemena, pokošena trava koja se malo prosušila, usitnjena kora, lišće, kompost ili drugi organski materijal koji imate pri ruci.
Važno je da se malč ne nabije sasvim uz stabljiku. Oko rajčica, paprika i drugih povrtnica bolje je ostaviti mali slobodan krug, pa tek onda rasporediti sloj oko biljke. Tako se smanjuje mogućnost truljenja i zadržavanja prevelike vlage na samoj stabljici. Sloj treba biti dovoljno gust da štiti zemlju od sunca, ali ne toliko debeo da se zbijeno pretvori u vlažnu masu bez zraka.
PLODOVE POBERITE I NE POTIČITE NOVI RAST
Prije odlaska treba obići vrt i sve što je zrelo ili blizu zrelosti treba skinuti. Prezrele tikvice, krastavci, mahune i rajčice ne samo da će propasti dok vas nema nego će biljci uzimati energiju i vodu. Kod tikvica je to posebno vidljivo jer plodovi u nekoliko dana mogu narasti previše, ogrubjeti i usporiti stvaranje novih. Krastavci mogu postati gorki i veliki, a rajčice mogu popucati ili pasti na zemlju.
Cvjetnice treba očistiti od ocvalih cvjetova, barem ondje gdje je to lako napraviti. Pelargonije, petunije, kadifice, cinije i slične biljke ljepše će nastaviti cvatnju ako se uklone potrošeni cvjetovi. Dan prije puta nije pravo vrijeme za veliko rezanje, presađivanje ili jače oblikovanje biljaka jer svaki veći zahvat stvara stres, a biljka nakon toga treba njegu i redovitu vlagu. Ako se oreže previše lisne mase ili se biljka premjesti na novo mjesto, može se teže oporaviti dok nikoga nema.
Lončanice i balkonske biljke treba maknuti s najjačeg sunca. Ako su na južnom balkonu ili terasi gdje se pod ugrije do visokih temperatura, premjestite ih uz zid, pod tendu ili u svjetliju sjenu. Nije dobro staviti ih u potpuni mrak, ali polusjena im može spasiti listove i cvjetove. Posude je pametno grupirati zajedno jer tako stvaraju vlažniju mikroklimu, a zemlja se sporije isušuje nego kada svaka posuda stoji sama na suncu i vjetru. Ako imate tanjuriće ispod lonaca, prije odlaska ih možete iskoristiti oprezno. Biljke koje ne podnose stajanje u vodi ne smiju danima biti u punom podlošku, jer korijen može stradati. No kod žednih ljetnih balkonskih biljaka, u jako toplim danima, malo vode u podlošku nakon temeljitog zalijevanja može pomoći tijekom prvih sati ili prvog dana. Kod sukulenata, kaktusa, lavande, ružmarina i drugih biljaka koje ne vole mokre noge to nije dobra ideja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....