Blage zime i vlažna proljeća stvaraju idealne uvjete za puževe u vrtovima, pa se sve više vrtlara suočava s problemom oštećenih gredica, izgrizenog lišća i uništenih mladih biljaka. Puževi su među najupornijim vrtnim štetnicima jer se brzo razmnožavaju, dobro skrivaju i aktivni su u razdobljima kada biljke imaju najnježnije i najosjetljivije listove. Njihova pojava povezana je s povećanom vlagom u tlu i zraku, a vrtovi bogati organskom tvari, gustim nasadima i sjenovitim dijelovima savršeno su okruženje za njihov razvoj.
Najveće štete nastaju na povrtnim kulturama poput salate, blitve, kupusnjača i jagoda, ali puževi napadaju i mlade presadnice, ukrasno cvijeće te razne vrste začinskog bilja. Posebno su ugrožene biljke s mekanim i sočnim listovima jer ih puževi lako grizu tijekom noći. Posljedice njihova hranjenja izgledaju kao nepravilne rupe na lišću, ogoljene stabljike i sluzave tragove.
Puževi najviše vole vlagu pa su najaktivniji tijekom kišnih razdoblja i u noćnim satima kada temperature padnu, a tlo zadržava vlagu. Tijekom dana skrivaju se kako bi izbjegli sunce i isušivanje pa se zato njihova brojnost nerijetko podcjenjuje jer se veći dio populacije zapravo ne vidi tijekom dana.
NAČIN ZALIJEVANJA JE VAŽAN
Večernje zalijevanje ostavlja tlo mokrim tijekom cijele noći, što puževima omogućuje nesmetano kretanje i hranjenje. Preporučujemo jutarnje zalijevanje kako bi se površina tla tijekom dana osušila. Suhlje tlo otežava puževima kretanje i smanjuje njihovu aktivnost.
Naravno, nastojte izbjeći agresivna kemijska sredstva. Postoje prirodnije metode zaštite koje ne ugrožavaju okoliš, korisne kukce ni kvalitetu tla – kombinacija preventivnih mjera, prirodnih prepreka i redovitog praćenja stanja u vrtu. Puževe je mnogo lakše držati pod kontrolom kada se reagira na vrijeme, prije nego što se prekomjerno razmnože.
BILJKE KOJE PRIRODNO ODBIJAJU PUŽEVE
Puževi ne podnose intenzivne arome češnjaka i crvenog luka, pa se ove vrste sade kao prirodna zaštita. Sličan učinak imaju kadulja, kumin i hren. Aromatične biljke mogu se rasporediti između osjetljivijih kultura ili koristiti kao prirodni malč.
Ne zaboravimo ni jedna od najstarijih metoda – ručno sakupljanje puževa. Najbolje rezultate daje u večernjim satima ili rano ujutro kada su puževi aktivni. Iako zahtijeva više vremena, ova metoda omogućuje smanjenje populacije bez uporabe kemikalija. Mnogi postavljaju i jednostavne lovke, među kojima su najpoznatije posude s pivom ukopane u tlo. Miris piva privlači puževe koji upadaju u posudu i više ne mogu izaći.
PRIRODNE BARIJERE BEZ KEMIJE
Sve veću popularnost dobivaju i ekološki pripravci na bazi prirodnih materijala. Ističu se proizvodi od kamene prašine dobivene mljevenjem vulkanskih stijena. Kada se rasporede oko biljaka, stvaraju suhu i grubu barijeru preko koje puževi teško prelaze. Oštri rubovi oštećuju njihovo osjetljivo stopalo, a kontakt s prašinom uzrokuje isušivanje tijela. Takva zaštita djeluje mehanički, bez otrova, pa ne šteti tlu ni drugim organizmima u vrtu.
Sličan princip djelovanja imaju proizvodi od mljevenih morskih školjki – sitni i oštri fragmenti školjki stvaraju prepreku koja puževima otežava kretanje. Ova metoda posebno je korisna kod osjetljivih kultura kao što su salata i jagode jer pruža fizičku zaštitu bez kemijskog opterećenja tla. Prirodni materijali pritom se postupno razgrađuju i ne ostavljaju štetne ostatke.
Za najbolji učinak ekološki pripravci primjenjuju se u večernjim satima nakon zalijevanja, u obliku zaštitne trake oko gredica ili pojedinačnih biljaka. Nakon jače kiše zaštitu je potrebno obnoviti jer vlaga smanjuje učinkovitost pojedinih materijala. Kombinacija više metoda daje najbolje rezultate – pravilno zalijevanje, sadnja biljaka koje odbijaju puževe, ručno sakupljanje i postavljanje prirodnih barijera zajedno stvaraju uvjete u kojima se njihova brojnost može značajno smanjiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....