PRODUKTIVAN VRTŠto saditi u listopadu i studenom, može li se povrće sijati i u kasnu jesen? Donosimo vodič kroz jesenski povrtnjak

Iako se s dolaskom jeseni sezona povrća polako bliži kraju, u vrtu još uvijek ima posla. Jesen je vrijeme za sjetvu i sadnju povrtnih kultura koje podnose niže temperature, a neke od njih mogu prezimiti u tlu i nastaviti rasti s dolaskom toplijih dana. Pravilnim odabirom vrsta i vremena sjetve moguće je produžiti berbu svježeg povrća.

Što sijati u jesen?

Špinat je jedna od najčešćih kultura u jesenskom povrtnjaku. U priobalju se za jesensku berbu može sijati od početka rujna do sredine listopada, a na zaštićenim položajima i kasnije, ovisno o vremenskim uvjetima i odabranoj sorti. U kontinentalnim krajevima rokovi su drukčiji, pa se za jesensku berbu sije ranije, dok se ozime sorte mogu sijati u listopadu za berbu sljedećeg proljeća.

Matovilac dobro podnosi hladnije vrijeme i pogodan je za jesenski i zimski uzgoj. Sije se krajem ljeta i početkom jeseni, a u blažim klimatskim uvjetima može se brati tijekom zime. Važno je da tlo nakon sjetve ostane dovoljno vlažno kako bi sjeme ravnomjerno niknulo.

Rikola brzo raste i može se sijati tijekom jeseni, sve dok temperature i vremenski uvjeti omogućuju klijanje i razvoj biljaka. U hladnijem razdoblju rast se usporava, ali se u blažim krajevima listovi mogu brati i tijekom zime.

Zimska salata može se uzgajati izravnom sjetvom ili sadnjom presadnica, ovisno o sorti i načinu uzgoja. Za uspješno prezimljavanje važno je odabrati sorte prilagođene nižim temperaturama i osigurati dobro drenirano tlo.

Blitva se u priobalju može uzgajati i tijekom jeseni. Ako su biljke već razvijene, listovi se mogu brati postupno, a u područjima s blagim zimama berba se može nastaviti i tijekom hladnijeg dijela godine.

Što saditi u listopadu i studenome?

Jesen je posebno važna za sadnju češnjaka i luka, kultura koje će nastaviti razvoj tijekom sljedeće godine.

Češnjak se u kontinentalnim krajevima najčešće sadi tijekom listopada, a u mediteranskom području krajem listopada i tijekom studenoga. Sade se pojedinačni češnjevi, vršnim dijelom okrenuti prema gore, u rahlo tlo koje ne zadržava višak vode. Češnjak tijekom zime razvija korijen, a u proljeće nastavlja rast.

Ozimi luk i luk srebrenac također se mogu saditi u jesen, ovisno o sorti i lokalnim uvjetima. Za sadnju se koriste lučice ili presadnice. Jesenska sadnja omogućuje biljkama da se ukorijene prije zime i nastave razvoj u proljeće.

Bob se u toplijim krajevima može sijati tijekom listopada i studenoga. Dobro podnosi niže temperature, ali je važno odabrati odgovarajuću sortu i položaj koji nije izložen zadržavanju vode. U hladnijim područjima termin sjetve potrebno je prilagoditi lokalnoj klimi.

Ozimi grašak može se sijati u jesen ako se odaberu sorte namijenjene takvom uzgoju. U područjima s hladnijim zimama treba biti oprezan s rokovima sjetve jer mlade biljke moraju dovoljno ojačati prije nastupa jačeg mraza.

Može li se povrće sijati i u kasnu jesen?

Može, ali treba razlikovati sjetvu za jesensku berbu od takozvane podzimne sjetve. Kod podzimne sjetve sjeme se sije u kasnu jesen, kada je tlo već hladno i više nema uvjeta za klijanje. Cilj je da sjeme prezimi u tlu i počne nicati u proljeće.

Na taj način mogu se sijati mrkva i peršin, a u odgovarajućim uvjetima i pojedine druge kulture. Važno je ne sijati prerano jer bi sjeme moglo proklijati prije zime, nakon čega bi mlade biljke bile osjetljivije na hladnoću. Termin se zato određuje prema temperaturi tla, vremenskoj prognozi i lokalnim klimatskim uvjetima.

Priprema tla i njega jesenskog povrća

Prije sjetve potrebno je ukloniti ostatke prethodnih kultura i korov te tlo plitko obraditi kako bi bilo rahlo. Ako je zemlja suha, gredice treba zaliti prije sjetve, a nakon nje održavati umjerenu vlažnost dok sjeme ne nikne.

Posebnu pozornost treba posvetiti odvodnji. Jesenske kiše mogu uzrokovati zadržavanje vode, zbog čega korijen može stradati, a povećava se i mogućnost razvoja bolesti. Na težim tlima korisno je oblikovati uzdignute gredice.

U područjima u kojima su mogući jači mrazovi biljke se mogu zaštititi agrotekstilom. On ublažava temperaturne oscilacije i može pomoći u produljenju berbe, ali ne može potpuno zaštititi povrće od svih vremenskih nepogoda.

Pri planiranju jesenskog povrtnjaka treba uzeti u obzir da rokovi sjetve nisu jednaki u cijeloj Hrvatskoj. U Dalmaciji i drugim dijelovima priobalja vegetacija često traje dulje nego u kontinentalnim krajevima, pa se pojedine kulture mogu sijati i saditi kasnije. Ipak, presudni su temperatura tla, količina oborina, položaj vrta i otpornost odabrane sorte.

Uz dobar odabir kultura i pravodobnu sjetvu, povrtnjak može ostati produktivan i nakon završetka glavne ljetne sezone, a dio jesenskih radova donijet će plodove tek u rano proljeće.