Špinat je povrće koje mnogi smatraju jednostavnim za uzgoj, no već u prvim danima nakon sjetve lako se može pojaviti jedan problem. Sjeme nikne neujednačeno i pojedini dijelovi ostanu prazni. Razlog ne mora biti loša kvaliteta sjemena. Klijanje špinata ovisi o temperaturi tla, količini vlage, dubini sjetve i stanju sjetvenog sloja, pa se dobrim pripremama može povećati broj biljaka koje će uspješno izaći iz tla.
Jesenska sjetva naročito odgovara špinatu jer je riječ o povrtnoj kulturi hladnijeg dijela godine. Nakon ljetnih vrućina, pad temperatura zraka i tla te prve obilnije jesenske oborine stvaraju mnogo povoljnije uvjete za njegovo klijanje i rast. U područjima s blagom jeseni sjetva može započeti tijekom rujna i nastaviti se u listopadu. Špinat dobro podnosi hladnoću, a mnoge sorte mogu prezimiti i nastaviti razvoj kada se uvjeti ponovno poboljšaju.
ŠTO ODLUČUJE HOĆE LI SJEME BRZO NIKNUTI
Razlog zbog kojeg špinat u pojedinim razdobljima slabo niče je previsoka temperatura tla. Špinat je prilagođen nižim temperaturama. Najbolje klijanje postiže pri temperaturama tla približno između trinaest i osamnaest °C. Pri temperaturama iznad približno dvadeset sedam °C sjeme može prijeći u stanje mirovanja i čekati povoljnije uvjete.
Dakle, prerana jesenska sjetva nakon vrućeg ljeta daje slabiji rezultat, čak i ako je tlo redovito zalijevano. Ako je rujan još vrlo topao, bolje je pričekati da se površinski sloj tla rashladi. Špinat može klijati već pri vrlo niskim temperaturama tla, ali brzina nicanja znatno se mijenja ovisno o toplini. Pri približno deset °C nicanje može trajati oko dvanaest dana, pri petnaest °C približno sedam dana, a pri dvadesetak °C oko šest dana.
Tijekom rane jeseni sjeme se može sijati kasnije poslijepodne ili predvečer, kada je površina tla hladnija. Ako nekoliko dana prije sjetve nije bilo kiše, gredicu je dobro prethodno navlažiti kako sjeme ne bi završilo u potpuno suhom sloju zemlje.
NATAPANJE SJEMENA UBRZAVA KLIJANJE
Sjeme špinata bilo bi dobro prije sjetve namočiti u vodi kako bi ranije započelo upijati vlagu. To je način postizanja bržeg i ujednačenijeg nicanja, a može se i namakati sjeme preko noći radi omekšavanja ovojnice. Sjeme nakon namakanja već je započelo proces upijanja vode pa ga treba posijati bez dugog čekanja.
Nakon toga dolazi priprema gredice. Zemlja ne bi trebala sadržavati velike grude jer sitno sjeme treba što bolji kontakt s tlom. Rahlo, usitnjeno i poravnato tlo omogućuje ravnomjerniju dubinu sjetve te lakše zadržava vlagu oko sjemena. Lagano pritiskanje ili valjanje površine nakon sjetve također poboljšava kontakt između sjemena i zemlje.
NE SIJTE PREDUBOKO
Preporučujemo sjetvu u redove s razmakom između redova od približno dvadeset pet centimetara, dok između razvijenih biljaka treba ostaviti oko sedam centimetara. Dubina sjetve trebala bi biti približno tri centimetra. Kod dubine vrijedi uzeti u obzir i strukturu tla. U težem i zbijenijem tlu sjeme je bolje posijati pliće jer mlada biljka mora potrošiti više energije kako bi stigla do površine. Nešto dublja sjetva ima smisla u laganom tlu koje se brzo isušuje. Nakon prekrivanja zemljom površinu treba lagano pritisnuti, bez jakog sabijanja.
Vlaga nakon sjetve mora biti ravnomjerna, ne neprekidno natopljena vodom. Prezasićeno tlo s premalo zraka povećava mogućnost propadanja sjemena i mladih biljaka. Cilj je održavati sloj u kojem se nalazi sjeme vlažnim sve dok biljke ne izbiju na površinu. Sjeme tijekom klijanja treba vodu, ali i kisik, pa dobro drenirano tlo ima veliku prednost.
Potreba za vlagom nastavlja se i nakon nicanja. Špinat razvija razmjerno plitak korijenov sustav, dok istodobno u kratkom razdoblju stvara veliku količinu lisne mase. Dakle, nedostatak vode brzo usporava rast. Tijekom suhe jeseni gredicu treba redovito kontrolirati i zalijevati prije nego što se površinski sloj potpuno osuši.
GNOJIDBA TREBA PRATITI STANJE TLA
Špinat brzo stvara zelenu masu pa mu je za dobar razvoj potrebno plodno tlo, ali veća količina gnojiva ne znači automatski bolji usjev. Prije sjetve korisno je gredicu obogatiti zrelim kompostom ili odgovarajućim organskim gnojivom. Količina ovisi o plodnosti tla, prethodnoj kulturi i ranijoj gnojidbi.
Tu je mogućnost primjene peletiranog organskog gnojiva, ali količinu treba prilagoditi hranjivima koja su već ostala u tlu nakon prethodne kulture. Prevelike količine dušika mogu izazvati prebrz i mekan rast biljaka, pa gnojidbu ne treba provoditi bez procjene stanja tla.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....