Za češnjak se itekako isplati dio posla obaviti prije nego što počne proljetna sezona. A to vrijeme je baš sada – u rujan. To će nam donijeti dugu vegetaciju, dobro razvijen korijenov sustav i povoljne uvjete za stvaranje krupnih glavica koje se vade početkom ljeta. A ima i još jedna prednost – češnjaku je za pravilno oblikovanje glavice potrebno razdoblje nižih temperatura. Većini sorti odgovara jedan do dva mjeseca tijekom kojih se temperature kreću približno između nula i deset °C. Ako biljka ne prođe dovoljno dugo hladno razdoblje, može se dogoditi da kasnije ne podijeli glavicu pravilno na pojedinačne češnjeve. Zato se češnjak tradicionalno sadi tijekom jeseni, dovoljno rano da se ukorijeni prije ozbiljnijih zimskih hladnoća.
U usporedbi s proljetnim češnjakom, jesenski obično razvija krupnije glavice i krupnije pojedinačne češnjeve jer ima dulje razdoblje rasta. Proljetni tipovi će imati sitnije glavice s većim brojem manjih češnjeva, a njihova prednost je dulje čuvanje nakon berbe.
PRATITE UVJETE U VRTU
Jesenski češnjak najčešće se sadi tijekom listopada i studenoga, ovisno o području, sorti i vremenskim prilikama. U kontinentalnim krajevima sadnja se obavlja tijekom jeseni, nerijetko oko sredine listopada. U područjima s blažom klimom taj se posao može pomaknuti prema kasnijem dijelu jeseni.
Za sadnju treba odabrati zdrave i dobro razvijene glavice namijenjene uzgoju. Glavica se neposredno prije sadnje pažljivo rastavlja na pojedinačne češnjeve, pri čemu se njihova zaštitna ovojnica ne uklanja! Prednost se daje krupnijim, vanjskim češnjevima jer imaju više zaliha potrebnih biljci na samom početku razvoja.
Najbolje rezultate daje na otvorenom i sunčanom položaju, u plodnom, rahlim i dobro dreniranom tlu. Teško glineno tlo koje zimi dugo ostaje natopljeno vodom povećava opasnost od propadanja i truljenja. Takvu zemlju treba unaprijed prorahliti i poboljšati joj strukturu, a na izrazito mokrim terenima dobro rješenje su povišene gredice. Češnjaku odgovara blago kiselo do približno neutralno tlo, dok izrazito kisela tla nisu povoljna za njegov razvoj.
ŠILJASTI VRH MORA GLEDATI PREMA GORE
Prilikom sadnje svaki češanj treba postaviti uspravno. Ravni, donji dio iz kojeg će se razviti korijen okreće se prema tlu, a šiljasti završetak mora gledati prema gore. Ako češanj položimo postrance ili ga okrenemo naopako, biljka će trošiti energiju na ispravljanje smjera rasta, što joj na početku razvoja nije potrebno.
Donji dio češnja može se smjestiti približno četiri do pet centimetara duboko. Dubina se prilagođava strukturi tla i klimatskim uvjetima. U laganom i rahlom tlu češnjak može biti nešto dublje posađen, dok u teškom tlu duboka sadnja nije poželjna zbog sporijeg zagrijavanja i slabije odvodnje vode.
Između biljaka dobro je ostaviti približno deset do petnaest centimetara, a između redova oko trideset centimetara. Dovoljno prostora omogućuje razvoj glavice bez nepotrebnog natjecanja susjednih biljaka za vodu, hranjive tvari i svjetlost. Pregusto posađeni češnjak će dati velik broj biljaka, ali to ne znači da će glavice biti jednako dobro razvijene.
Nakon sadnje zemlju treba lagano vratiti preko češnjeva i poravnati površinu. Ako je tlo već vlažno zbog jesenskih oborina, obilno zalijevanje nakon sadnje uglavnom nije potrebno. Važnije je spriječiti da se voda zadržava oko posađenih češnjeva.
NAKON ZIME SE FORMIRA BUDUĆA GLAVICA
Tijekom zime češnjak će izgledati kao da se malo toga događa, ali ispod površine nastavlja se razvoj korijena. Dolaskom proljeća rast se ubrzava i tada biljci treba omogućiti što manje konkurencije. Korov treba redovito uklanjati, pažljivo i ručno, kako se ne bi oštetile glavice i plitko korijenje.
Zalijevanje je važnije tijekom suhih razdoblja u proljeće i početkom ljeta. Ravnomjerna opskrba vodom u fazi intenzivnog rasta pogoduje razvoju većih glavica. Tlo pritom ne smije biti stalno natopljeno! Kada glavice postanu dobro razvijene, a listovi počnu žutjeti, zalijevanje se prekida jer višak vlage pred berbu povećava mogućnost truljenja.
Kod sorti koje razvijaju cvjetnu stabljiku ona se može ukloniti čim se pojavi. Na taj način biljka više energije zadržava za razvoj podzemne glavice. Mlade cvjetne stabljike pritom su jestive i mogu se koristiti u kuhinji.
POČETAK ŽUĆENJA LISTOVA NAJAVLJUJE BERBU
Češnjak posađen tijekom jeseni bere se od kasnog proljeća do ljeta, ovisno o sorti. Nije potrebno čekati da se cijeli nadzemni dio potpuno osuši. Kada listovi počnu žutjeti i biljka ulazi u završnu fazu dozrijevanja, treba redovito provjeravati stanje glavica.
Prekasna berba je jednako problematična kao prerana. Ako češnjak predugo ostane u zemlji, vanjske ovojnice slabe, a pojedinačni češnjevi počinju se razdvajati. Takve se glavice teže čuvaju i osjetljivije su na oštećenja. Češnjak se ne čupa naglim povlačenjem za stabljiku, nego se zemlja oko njega pažljivo razrahli vilama ili drugim prikladnim alatom, nakon čega se glavica izvadi bez oštećivanja.
Nakon berbe glavice treba dobro osušiti prije spremanja. Mogu se rasporediti u jednom sloju na suhom i prozračnom mjestu, zaštićenom od prekomjerne topline i vlage. Početno sušenje može trajati nekoliko tjedana. Tek kada se lišće i vanjske ovojnice potpuno osuše, češnjak je spreman za dulje čuvanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....