Stablo oskoruše nije nametljivo poput nekih modernih voćnih sorata koje su možda preferirane zbog veličine i brzog ulaska u rodnost. Oskoruša raste polako, živi dugo i daje sitne plodove koji podsjećaju na male kruške ili jabuke. Riječ je o staroj voćkarici latinskog naziva Sorbus domestica, poznatoj i kao domaća oskoruša, domaća jarebika, škoruša ili oškoruša, a pripada porodici ružača. Niz domaćih naziva pokazuju koliko je dugo prisutna u narodnom govoru i biljnoj tradiciji naših krajeva. Njezini plodovi dozrijevaju krajem ljeta i tijekom jeseni, no s oskorušom nema žurbe. Ako se ubere i zagrize prerano, dočekat će nas tvrd i trpak okus. Plod tada steže usta zbog tanina i nije ugodan za jelo, zato se ostavlja da odstoji, omekša i potamni.
NE JEDE SE NA SILU
Oskoruša traži strpljenje. Njezin se plod ne ponaša kao jabuka koju se može ubrati i odmah pojesti. U svježem, tvrdom stanju sadrži mnogo trpkih tvari, pa je sirova konzumacija neugodna. Kada odstoji na hladnom i prozračnom mjestu, meso postaje mekše, miris izraženiji, a okus slađi i puniji.
Plodovi se mogu rasporediti u jednom sloju tako da se ne pritišću i da zrak može kružiti oko njih. Treba ih pregledavati i odvojiti one koji se kvare na loš način, dok se oni koji samo omekšavaju mogu jesti svježi ili preraditi. Kada oskoruša postane smećkasta, meka i mirisna, njezino meso poprima ugodniju, kremastu teksturu. Tada se može jesti žličicom, dodavati u pekmeze, marmelade, kompote, voćne namaze, rakije i likere.
ZAŠTO SE PONOVNO SPOMINJE
Oskoruša se u novije vrijeme sve više spominje zbog prehrambene vrijednosti. U jednom istraživanju u plodu oskoruše izmjereno je oko sto jedanaest miligrama vitamina C na sto grama ploda, što je više od prosječne količine vitamina C u limunu!
Jedan od znanstvenih radova bavio se sastavom kore, plodova i sjemenki oskoruše. Navodi se da su ispitani uzorci bogati kalijem, da su u njima istraživani fenolni spojevi, flavonoidi i tanini te da bi oskoruša, kao nedovoljno iskorištena biljna vrsta, mogla biti važan izvor mineralnih tvari i antioksidacijskih spojeva u prehrani.
Naravno, vrijednost oskoruše ne svodi se samo na vitamin C. U plodu se nalaze vlakna, pektin, organske kiseline, kalij i polifenoli. Pektin je važan u pripremi pekmeza i voćnih namaza jer pomaže zgušnjavanju, a tanini su razlog zbog kojeg nezreli plod ima neugodan, stežući okus. Kako plod omekšava, oporost se smanjuje, šećeri dolaze više do izražaja, a voće postaje ugodnije za jelo.
ZASLUŽUJE MJESTO U NAŠIM VRTOVIMA
Stablo oskoruše dugovječno je, otporno i vrijedno ne samo zbog ploda, nego i zbog drva i ekološke vrijednosti. Opisuje se kao drvo prošlosti, sadašnjosti i budućnosti!
Jedan od razloga zbog kojih je oskoruša nestajala iz novijih nasada je sporiji rast i kasnije ozbiljnije rađanje. Suvremeni voćnjaci dugo su davali prednost vrstama i sortama koje se brže isplate, lakše prodaju i daju ujednačen plod. Oskoruša se zato povukla u starija dvorišta i zapuštene voćnjake. U meduvremenu je rasla tiho, čekajući da se ponovno prepozna njezina vrijednost.
Za uzgoj traži sunčan položaj, dovoljno prostora i dobro drenirano tlo. Budući da može razviti snažno stablo i krošnju, nije voćka za svaki mali vrt, ali na većim okućnicama, seoskim imanjima i mješovitim voćnjacima može imati svoje mjesto. Vrijedna je i za očuvanje bioraznolikosti jer cvjetovi privlače kukce, a plodovi mogu koristiti ljudima i životinjama. Kada se sadi, treba računati na dugoročnu korist, ne na brzu berbu.
KAKO SE KORISTI U KUHINJI
Plodove treba jesti potpuno omekšane i svježe. Kada se prerežu ili otvore, meki dio može se izvaditi žličicom, dok se tvrđi dijelovi i sjemenke odbacuju. Okus podsjeća na spoj kruške, jabuke, mušmule i suhog voća, ali ovisi o stablu, stupnju zrelosti i uvjetima u kojima je plod dozrijevao.
U kuhinji se oskoruša može kuhati u pekmez, dodavati drugom voću radi punoće okusa ili koristiti za marmelade i guste namaze. Zbog pektina je pogodna za preradu, a zbog izražene aromatičnosti dobro se slaže s jabukama, kruškama i začinima poput cimeta ili klinčića. U nekim se krajevima koristila i za rakije, likere, sušenje ili dodatak moštu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....