Većina voćaka završi jednu sezonu prije nego što započne drugu, ali planika kao da istodobno živi u dvije godine. U kasnu jesen na granama joj se mogu vidjeti bijeli ili ružičasti cvjetovi, tek otvoreni i spremni za oprašivanje, a među njima crveni, potpuno zreli plodovi koji su svoj razvoj započeli još tijekom prethodne godine. Ovaj neobičan prizor nije botanička slučajnost. Plodu planike potrebno je približno godinu dana da sazrije pa se završetak jednog ciklusa podudara s početkom sljedećega.
Planika, latinskog naziva Arbutus unedo, zimzeleni je grm ili manje stablo porodice vrijesovki koje pripada prirodnoj vegetaciji Sredozemlja. Raste i uz hrvatsku obalu, gdje je dio makije i krajolika kojem dobro odgovaraju sunce, ljetna suša i relativno siromašna tla. Tijekom većeg dijela godine lako prolazi nezapaženo među drugim zimzelenim vrstama, ali u jesen se potpuno mijenja. Na krošnji pojavljuju se grozdovi sitnih cvjetova, a među njima plodovi koji iz zelene prelaze u žutu, pa narančastu i naposljetku intenzivno crvenu boju. Ti plodovi, poznati kao maginje, izgledom podsjećaju na male kuglaste jagode. Površina im je hrapava i prekrivena sitnim izbočinama, a unutrašnjost je mekana, mesnata i puna sitnih sjemenki.
STABLO NA KOJEM SE SUSREĆU DVIJE JESENI
Planika raste polako, ali može desetljećima ostati dio istog krajolika. Kožasti zimzeleni listovi omogućuju joj da zadrži krošnju tijekom cijele godine, a čvrst korijenov sustav pomaže joj podnijeti uvjete u kojima mnoge voćne vrste teško uspijevaju. Prirodno područje rasprostranjenosti obuhvaća velik dio Sredozemlja, od Pirenejskog poluotoka i sjeverne Afrike preko Italije i Balkana do istočnog dijela mediteranskog područja.
Njezina najneobičnija osobina vidi se tek kada se pažljivije pogleda jesenska krošnja. Cvjetovi koji se otvaraju u tom trenutku neće dati crvene plodove nekoliko tjedana poslije. Njihov će razvoj trajati gotovo cijelu sljedeću godinu. Zbog toga zrele maginje koje se beru u jesen pripadaju cvatnji iz prethodne sezone. Na istoj grani tako se mogu naći cvijet koji tek započinje svoj razvojni put, mali nezreli plodovi i crvene maginje spremne za berbu.
Ovaj spori ciklus dobro je prilagođen mediteranskoj klimi. Razvoj ploda prolazi kroz razdoblja zimskih kiša, proljetnog rasta i ljetne suše, a sazrijevanje završava dolaskom jeseni. Istraživanja razvoja ploda pokazuju da cijeli proces od razvoja cvjetnih pupova do potpuno zrelog ploda može trajati oko godinu i pol ako se uračuna i razdoblje stvaranja pupova prije cvatnje.
CRVENA MAGINJA BOGATIJA JE NEGO ŠTO IZGLEDA
Okus potpuno zrele maginje teško je usporediti s klasičnim voćem. Slatka je, blago aromatična i ima pomalo brašnastu teksturu. Nekima je vrlo ukusna, dok će drugima biti zanimljivija u prerađenom obliku. Razlika između nedovoljno zrelog i potpuno zrelog ploda velika je. Zeleni ili žućkasti plodovi tvrđi su i manje ugodni, dok se sa sazrijevanjem povećava slatkoća, razvija crvena boja i pulpa postaje mekša. Boja nije samo vizualna promjena. Tijekom dozrijevanja mijenja se sastav pigmenata i drugih biljnih spojeva, među kojima su antocijani, flavonoidi i različite fenolne kiseline.
U plodu se nalaze prehrambena vlakna, prirodni šećeri, organske kiseline, minerali, karotenoidi i vitamini. Posebnu pozornost privlači vitamin C. U istraživanju divljih populacija planike duž hrvatske obale prosječna količina vitamina C u plodu iznosila je oko 224 miligrama na sto grama svježeg ploda, premda su se rezultati znatno razlikovali ovisno o lokalitetu. Populacije iz srednje i južne Dalmacije u tom su istraživanju uglavnom pokazivale više vrijednosti vitamina C i pojedinih bioaktivnih spojeva.
Zreli plod sadrži i znatnu količinu šećera, ponajprije glukoze i fruktoze. U njemu se nalaze topljiva i netopljiva vlakna, među kojima važnu ulogu ima pektin. To objašnjava i zašto se maginje dobro ponašaju u marmeladama i želeima te zašto su se generacijama prerađivale umjesto da se cijela berba jede svježa.
PUNA ZDJELA NIJE NAJBOLJA IDEJA
Uz planiku se veže zanimljiva priča o njezinu latinskom imenu unedo. Tradicionalno se povezuje s latinskim izrazom unum edo, odnosno "jedem jednu", što se tumačilo kao komentar na plod koji je jestiv, ali ga nije potrebno pojesti mnogo odjednom. Bogati su šećerima, vlaknima i pektinom, vrlo brzo omekšavaju, a nakon potpune zrelosti lako započinje spontana fermentacija. Znanstveni pregled prehrambene vrijednosti planike navodi da blaga fermentacija ploda može izazvati probavne tegobe te da se zbog toga ne preporučuje pretjerana konzumacija.
To se naročito odnosi na plodove koji su dugo ostali na stablu ili su nakon berbe stajali na toplome. Visok udio prirodnih šećera pruža vrlo dobre uvjete kvascima koji se već nalaze na površini voća. Spontana fermentacija maginja toliko je izražena da se na njoj temelji proizvodnja tradicionalnih alkoholnih pića u dijelovima Portugala i drugih mediteranskih zemalja. Istraživanja fermentacije pokazala su da prirodni kvasci mogu brzo preuzeti proces razgradnje šećera nakon berbe.
Zato vrijedi jednostavno pravilo: biraju se potpuno zreli, zdravi plodovi intenzivne crvene boje, jedu se u umjerenoj količini i ne ostavljaju dugo nakon branja. Vrlo mekani plod koji ima izražen miris fermentacije više nije jednak svježe ubranoj maginji, čak i ako na prvi pogled izgleda primamljivo.
NE TRAŽI VRT KAKAV TRAŽE VOĆKE
Planiku se može uzgajati i kao ukrasno stablo, a njezina prednost dolazi do izražaja tamo gdje su ljeta vruća i suha. Najviše joj odgovara sunčan položaj i propusno tlo na kojem se voda neće dugo zadržavati oko korijena. Može podnijeti različite reakcije tla, a razvijena biljka relativno dobro podnosi sušna razdoblja. U povoljnim uvjetima može narasti nekoliko metara i razviti široku, zimzelenu krošnju.
Ne treba je promatrati poput klasične voćke od koje se očekuje brza i ujednačena berba. Raste sporije, plodovi na stablu ne dozrijevaju svi u istom trenutku, a između cvatnje i potpune zrelosti prolazi gotovo cijela godina. Berba se zato obavlja postupno, kako pojedine maginje dobivaju karakterističnu crvenu boju i omekšavaju. Baš je u tome njezin najveći šarm!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....