Nakon berbe smokva ne traži puno ali ne treba je potpuno zanemariti. Jesen je dobro vrijeme za pregled stabla, uklanjanje suvišnih izboja i nekoliko drugih radova kojima ćemo je pripremiti za zimu i novu sezonu.
Ipak, s rezidbom ne treba pretjerivati. Jesen je prikladna za manje zahvate i uklanjanje nepotrebnih izboja, dok se jača rezidba uglavnom ostavlja za kraj zime ili početak proljeća, ovisno o klimatskim uvjetima i položaju na kojem smokva raste.
Mogu li se smokve orezivati u jesen?
U jesen se mogu ukloniti suhe, slomljene i oštećene grane, kao i pojedini izboji koji nepotrebno zgušnjavaju krošnju. Pritom je važno ne provoditi previše intenzivnu rezidbu jer veći rezovi pred zimu mogu povećati osjetljivost stabla na hladnoću, osobito u područjima s hladnijim zimama.
Posebnu pozornost treba posvetiti vodopijama. Riječ je o snažnim, uspravnim izbojima koji često rastu iz starijih grana ili pri osnovi stabla. Ako ih se ostavi previše, mogu zagušiti krošnju i oduzimati dio hranjivih tvari drugim granama. Suvišne vodopije mogu se ukloniti i tijekom jeseni, osobito ako su jasno prepoznatljive i ne služe za obnovu krošnje. Ipak, ne treba uklanjati baš sve. Pojedini izboji mogu biti korisni za zamjenu starih ili oštećenih grana, pa je prije rezanja dobro procijeniti koji su nam doista potrebni.
Kako pravilno orezati smokvu?
Kod rezidbe smokve cilj je održati prozračnu krošnju, omogućiti bolji prodor svjetlosti i olakšati berbu. Zato se uklanjaju grane koje se križaju, rastu prema unutrašnjosti krošnje ili su oštećene i osušene.
Snažno skraćivanje svih grana nije potrebno. Smokva dobro reagira na rezidbu, ali nakon jačih zahvata može razviti velik broj novih izboja, često nauštrb ravnoteže između rasta i plodonošenja. Zbog toga je bolje provoditi umjerene zahvate i rezidbu prilagoditi starosti, bujnosti i stanju stabla.
Za veće zahvate najčešće je prikladnije pričekati kraj zime ili početak proljeća, kada prođe opasnost od jačih mrazova. U toplijim priobalnim područjima uvjeti su drukčiji nego u hladnijim krajevima, pa i termin rezidbe treba prilagoditi lokalnoj klimi.
Uklonite ostatke plodova i pregledajte stablo
Nakon berbe na smokvi se mogu zadržati sitni, nezreli plodovi koji više neće stići dozreti. Dobro ih je ukloniti, kao i otpale i trule plodove ispod krošnje. Takav pregled ujedno je prilika da se provjeri ima li na stablu znakova bolesti ili štetnika. Biljne ostatke koji pokazuju eventualne znakove zaraze ne treba ostavljati u neposrednoj blizini stabla. Njihovo uklanjanje dio je redovitog održavanja voćnjaka i vrta, a može pomoći u smanjenju izvora zaraze u sljedećoj sezoni.
Kako smokvu pripremiti za zimu?
Mlade smokve osjetljivije su na niske temperature od dobro razvijenih stabala, pa im je u hladnijim područjima potrebno posvetiti više pažnje. Tlo oko korijena može se prekriti slojem organskog materijala, primjerice slamom ili suhim lišćem, ali tako da materijal ne bude naslonjen neposredno na deblo.
Smokve posađene u posudama posebno su osjetljive na smrzavanje korijena. Tijekom hladnijeg razdoblja dobro ih je premjestiti na zaštićeno mjesto, a mlada stabla na izloženim položajima po potrebi zaštititi prozračnim pokrovom.
S jesenskom gnojidbom također ne treba pretjerivati, osobito kada je riječ o dušičnim gnojivima koja mogu potaknuti rast novih izboja. Oni se prije zime možda neće uspjeti dovoljno razviti i odrvenjeti.
Jesen je tako pravo vrijeme za pregled smokve, uklanjanje suvišnih vodopija i oštećenih grana te pripremu stabla za hladnije mjesece. Veće zahvate ipak je bolje ostaviti za odgovarajuće razdoblje, kako bi smokva u proljeće spremno krenula u novu sezonu rasta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....