Biljke, naravno, ne predviđaju vrijeme onako kako to rade meteorološki modeli, radari i sateliti, ali – one ipak reagiraju. Njihovi cvjetovi i listovi osjetljivi su na vlagu, temperaturu, svjetlost i promjene u zraku. Kada se zrak napuni vlagom, kada se nebo zatvori, kada temperatura padne ili se približi pljusak, neke biljke pokreću vlastitu malu obranu. Zatvaraju latice, spuštaju listove, skupljaju cvjetove ili zatvaraju ljuske oko sjemena. Onaj tko ih promatra može zaključiti da se vrijeme mijenja. To je divan podsjetnik da priroda i vrt nisu samo prostor koji se zalijeva i bere. To je živi sustav koji stalno odgovara na ono što se događa oko njega.
ZAŠTO SE BILJKE ZATVARAJU PRIJE KIŠE
Cvijet nosi dijelove biljke važne za oprašivanje, stvaranje sjemena i nastavak vrste pa kada se približi kiša, jaki pljusak može oštetiti nježne latice ili isprati pelud. Zato se neke biljke zatvaraju čim osjete da uvjeti više nisu povoljni. Promjene koje čovjek osjeti tek kasnije, biljka može osjetiti ranije kroz vlagu u zraku, slabije svjetlo, pad temperature ili promjenu tlaka. Dakle, zatvaranje cvijeta je prirodan odgovor na uvjete koji bi mogli ugroziti pelud i sjeme. Kod nekih biljaka taj je pokret vrlo primjetan, dok se kod drugih vidi tek ako ih dobro poznajemo.
Maslačak je dobar primjer – kada je dan sunčan, njegovi žuti cvjetovi otvaraju se široko i privlače kukce, a pred kišu ili za tmurna vremena cvjetna glavica se skuplja. Maslačak je jedna od biljaka koje najlakše pokazuju promjenu vremena.
Tulipani se ponašaju na sličan način. Njihove latice reagiraju na promjene u temperaturi i vlazi. Kada zrak postane vlažniji i hladniji, latice se mogu skupiti i zatvoriti. U vrtu se to najbolje vidi u proljeće, kada se sunčani i kišni dani brzo izmjenjuju.
Posebno zanimljiva biljka je poljska krivičica, poznata i kao poljska krika. U narodu je dobila nadimke koji je povezuju s vremenom, jer njezini sitni cvjetovi vole sunce i otvaraju se kada je dan vedar. Kada se nebo naoblači, cvjetovi se zatvaraju. Zbog toga je u engleskom govornom području nazivaju i sirotinjskim barometrom.
Obična mišjakinja, niska samonikla biljka sitnih bijelih cvjetova, također može reagirati na tmurno i vlažno vrijeme. Njezini cvjetovi nisu toliko pouzdani kao kod poljske krivičice, ali se i kod nje vidi da se u nepovoljnim uvjetima cvatnja povlači. Budući da raste svugdje, mnogi je i ne primjećuju, a ona je zapravo jedna od biljaka koje dobro pokazuju koliko je tlo vlažno i koliko je zrak težak.
ČEŠERI, LISTOVI I GRANE
Nisu samo cvjetovi ti koji reagiraju na kišu! Jedan prirodnih pokazatelja vlage je i borov češer. Kada je vrijeme suho, on se otvara – njegove se ljuske šire i tako omogućuju da se sjeme lakše rasprši vjetrom. Kada je zrak vlažan ili se približava kiša, ljuske se zatvaraju. To štiti sjeme od vlage i sprječava njegovo širenje u trenutku kada bi mokri uvjeti bili nepovoljni za rasprostranjivanje.
Takav pokret događa i kod češera koji više nisu živi dio stabla! Ljuske reagiraju na vlagu zbog svoje građe. Materijal u njima upija vlagu i mijenja oblik, pa se češer zatvara ili otvara bez živčanog sustava, mišića i svijesti. Zato se od češera može napraviti jednostavan kućni pokazatelj vlage – Ako ga držimo na suhom mjestu, otvorit će se. Ako ga iznesemo van kada je zrak vlažan, zatvorit će se.
Stabla širokih listova daju drukčije znakove. U narodnom promatranju vremena spominju se javori, breze i topole. Kada zrak postane vlažan, a vjetar se pojača pred promjenu vremena, listovi se okrenu tako da pokažu svjetliju donju stranu. To se događa zato što vlaga i vjetar mijenjaju položaj lista. Donja strana lista obično je bljeđa, pa cijelo stablo odjednom izgleda svjetlije ili srebrnkasto. Stari su ljudi takvu promjenu znali povezati s kišom.
Žalosna vrba također se veže uz najavu kiše jer njezine duge, savitljive grane i listovi lako skupljaju vlagu iz zraka. Kada je zrak težak i vlažan, grane izgledaju spuštenije nego inače.
Ovakvi znakovi ne znače uvijek da će kiša pasti za nekoliko minuta. Ponekad najavljuju samo porast vlage, naoblačenje ili promjenu koja se razvija polako. Ponekad se vrijeme predomisli, vjetar promijeni smjer, oblak prođe kraj mjesta i kiša padne negdje drugdje. Biljke reagiraju na uvjete koje osjećaju oko sebe, a ne na službenu prognozu pa ih treba čitati zajedno s nebom, vjetrom, temperaturom i iskustvom mjesta u kojem živimo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....