Kad hortenzija ima problem, to se odmah primijeti. Listovi i cvatovi pokazuju kada uvjeti više ne odgovaraju biljci, a jedan od prvih znakova je pojava smeđih rubova, pjega, osušenih dijelova koji prerano gube boju i – venu. No, nemojte se predati! U brojnim slučajevima riječ je o reakciji na vodu, toplinu, sunce, presađivanje ili neki drugi oblik stresa koji se može ublažiti s malo njegovanja.
Hortenzije imaju velike listove preko kojih tijekom toplih dana gube znatnu količinu vode pa brzo reagiraju na isušivanje tla. Uz to, njihov korijen ne podnosi dobro dugotrajno zadržavanje vode. Dakle, dva potpuno suprotna problema, nedostatak i višak vode, na nadzemnom dijelu biljke pokazuju se vrlo sličnim simptomima.
PREMALO ILI PREVIŠE VODE OSTAVLJA ISTI TRAG
Umjesto zalijevanja prema rasporedu, bolje je pratiti stanje tla. Gornjih nekoliko centimetara zemlje provjerite prstima. Ako je tlo suho, hortenziju treba temeljito zaliti u području korijena tako da voda prodre dublje, a ne samo navlaži površinu. Tijekom velikih vrućina provjeravajte češće. Novo posađene hortenzije zahtijevaju više pažnje dok se ne ukorijene. Preporučuje se zalijevanje otprilike jednom do dva puta tjedno, a novoposađenih biljaka dva do tri puta tjedno. Sloj malča pomaže, ali se ne smije naslanjati izravno na stabljike, već ga je bolje rasporediti po površini oko korijena.
Kada uočite ovaj problem, nipošto nemojte svakodnevno obilno zalijevati. Stalno mokra zemlja smanjuje količinu kisika dostupnog korijenu, a dugotrajno zadržavanje vode pogoduje njegovu propadanju. Ako je zemlja dugo natopljena, zalijevanje treba smanjiti i provjeriti odvodi li se višak vode. Hortenzije u posudama moraju imati otvorene drenažne rupe, dok kod biljaka u vrtu problem može biti teško i zbijeno tlo ili mjesto na kojem se nakon kiše zadržava voda. Kod ozbiljnog propadanja korijena biljku je ponekad potrebno izvaditi, odstraniti oštećene dijelove i ponovno posaditi u prikladniji supstrat.
JAKO SUNCE, LJETNE VRUĆINE I ŠTETNICI
Hortenzija koja tijekom najvećeg dijela dana stoji na vrlo jakom suncu lako razvije smeđe, suhe i spaljene rubove listova. Visoka temperatura i intenzivno sunčevo zračenje povećavaju gubitak vode kroz listove, a ako korijen tu vodu ne može dovoljno brzo nadoknaditi, tkivo počinje propadati.
Za velik broj hortenzija dobar izbor je mjesto na kojem dobivaju blaže jutarnje sunce, a da su tijekom najtoplijeg dijela poslijepodneva djelomično zaštićene.
Suho i vruće vrijeme pogoduje i pojedinim štetnicima. Ako se uz smeđenje pojavljuju sitne blijede točkice, brončana boja listova ili fina paučinasta mreža, treba pregledati donju stranu listova. Dvopjegasta grinja aktivnija je tijekom toplog i suhog vremena, a snažniji napad dovodi do promjene boje i prijevremenog otpadanja listova. Na mladim izbojima mogu se pojaviti i lisne uši. Biljku zato treba pregledavati iz neposredne blizine, a ne promatrati samo cijeli grm.
SMEĐE PJEGE
Ako se pojave smeđe pjege, treba razmotriti mogućnost bolesti. Hortenzije mogu napasti različite gljivične bolesti, među kojima su pjegavost lista uzrokovana gljivama roda Cercospora, antraknoza, pepelnica i siva plijesan.
Kod pjegavosti uzrokovane vrstama roda Cercospora promjene se pojavljuju kao ljubičaste do smeđe pjege koje s vremenom dobivaju svjetlije središte i tamniji rub. Jače zahvaćeni listovi žute i otpadaju, a simptomi se uglavnom prvo pojavljuju na donjem dijelu biljke i zatim šire prema vrhu.
PRESAĐIVANJE HORTENZIJE
Posljednji čest razlog naglog venuća i smeđenja je presađivanje. Premještanjem biljke neizbježno se narušava dio korijenova sustava i mijenjaju se uvjeti na koje se hortenzija prethodno naviknula.
A presađivanje usred razdoblja velikih ljetnih vrućina puno je veći stres nego premještanje tijekom blažeg vremena. Proljeće i jesen uglavnom su pogodniji termini. Biljku je dobro temeljito zaliti prije i nakon presađivanja, a zatim tijekom prvih tjedana održavati ravnomjernu vlagu tla bez njegovog natapanja. Također, privremena zaštita od jakog poslijepodnevnog sunca smanjuje gubitak vode iz listova.
Kod tek posađenih grmova pretjerano zalijevanje je jednako problematično kao suša. Upozoravamo, biljke posađene u proljeće mogu lako venuti tijekom prve ljetne sezone jer im korijen još nije dovoljno razvijen – nije čudo ako ih poželimo početi zalijevati još više, no ipak ne bi trebali. Dodatni razlozi dugotrajnog stresa nakon sadnje su loša drenaža, preduboka sadnja, oštećenje korijena i višak vode.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....