Grahorica je mahunarka koja stvara veliku količinu zelene mase, pokriva površinu i u suradnji s bakterijama na korijenu veže atmosferski dušik. Naziv grahorica obuhvaća više vrsta roda Vicia. Kod nas se uzgajaju obična grahorica, dlakava ili ozima grahorica, panonska grahorica, te narbonska grahorica. Mogu se uzgajati samostalno ili u kombinacijama sa žitaricama poput raži, zobi... Žitarice služe kao oslonac grahorici, a zajedno stvaraju gust biljni pokrov i veliku količinu organske mase.
Slijedi nam pogodno razdoblje za sjetvu grahorica! Biljka prije hladnijeg dijela godine stigne niknuti, razviti korijen i formirati sklop, a rast nastavlja u proljeće. Do trenutka uklanjanja može proizvesti mnogo biomase koja se zatim koristi kao prirodni izvor organske tvari i dušika.
KADA SIJATI GRAHORICU
Termin sjetve ovisi o vrsti i načinu korištenja. Jara grahorica sije se u rano proljeće, a jesenske i ozime vrste siju se krajem ljeta i početkom jeseni. Za smjesu raži i ozime grahorice preporučuje se sjetva od kraja kolovoza do sredine listopada, pri čemu je početak rujna vrlo povoljan. Ranija jesenska sjetva omogućuje biljci bolji razvoj prije zime i veću količinu zelene mase u proljeće.
Grahorica se može sijati i tijekom ljeta nakon skidanja ranijih kultura, ali tada najveći problem može biti manjak vode. Sjeme u suhom tlu sporije niče, pa je korisno sjetvu uskladiti s oborinama ili osigurati navodnjavanje.
Sa sjetvom ne treba ni predugo čekati. Biljka koja nikne neposredno prije jačeg zahlađenja ulazi u zimu slabo razvijena, s manjim korijenom i manjom količinom zelene mase.
KAKO PRIPREMITI TLO I POSIJATI SJEME
Grahorici odgovara dobro drenirano tlo u kojem se voda ne zadržava dulje vrijeme. Prije sjetve uklonite ostatke prethodne kulture i plitko obradite površinu kako bi se dobio usitnjen i poravnat sloj zemlje. Sjeme se polaže na dubinu od tri do pet centimetara. Nakon sjetve zemlju je dobro lagano pritisnuti kako bi sjeme ostvarilo dobar kontakt s vlagom i ravnomjernije niknulo.
Grahorica se može sijati i u redove ili ravnomjerno rasporediti po cijeloj gredici, a zatim lagano prekriti zemljom. Cilj je dobiti gust biljni pokrov koji će ograničiti razvoj korova i zaštititi površinu tla.
A praktična je i sjetva u kombinaciji s raži, zobi ili tritikalom. Žitarice razvijaju uspravne stabljike oko kojih se grahorica prihvaća viticama, pa sklop manje poliježe, a površina ostaje bolje pokrivena tijekom zime. Grahorici nije potrebna velika količina dušičnog gnojiva jer previše mineralnog dušika može smanjiti potrebu biljke za biološkim vezanjem dušika iz zraka.
KAKO OBOGAĆUJE TLO DUŠIKOM
Na korijenu grahorice stvaraju se kvržice u kojima žive korisne bakterije. One atmosferski dušik pretvaraju u oblik koji biljka koristi za rast. Zbog toga grahorica razvija mnogo zelene mase bez velikih količina dušičnog gnojiva.
Taj dušik ne prelazi odmah u okolno tlo – velik dio nalazi se u korijenu, stabljikama i listovima biljke. Kada se grahorica pokosi i biljna masa počne razgrađivati, hraniva postupno postaju dostupna kulturama koje se sade nakon nje.
Ako se grahorica uzgaja na površini na kojoj dugo nije bilo srodnih mahunarki, sjeme se prije sjetve može tretirati odgovarajućim bakterijskim inokulantom. Time se povećava mogućnost stvaranja dobro razvijenih korijenovih kvržica.
KADA JE POKOSITI I VRATITI TLU
Ako se grahorica uzgaja radi poboljšanja tla, ne treba je ostaviti do potpunog sazrijevanja sjemena. Najpogodnije vrijeme za košnju je oko početka cvatnje, kada je već razvila dovoljno zelene mase, a biljno tkivo je još mekano i lakše se razgrađuje. Nakon košnje biljke se mogu usitniti i plitko unijeti u tlo. Dobro je to napraviti približno dva do tri tjedna prije sjetve sljedeće kulture kako bi razgradnja već započela.
Količina dušika koju će sljedeći usjev moći iskoristiti ovisi o razvijenosti grahorice, vremenu košnje, vlazi, temperaturi i brzini razgradnje biljnih ostataka, ali njezina vrijednost ne svodi se samo na dušik. Dok raste, štiti golu zemlju od erozije, smanjuje ispiranje hraniva, ograničava dio korova i stvara organsku masu. Kada se nakon nekoliko mjeseci pokosi i vrati zemlji, iza sebe ostavlja povoljnije uvjete za povrće i druge kulture koje će na istu površinu doći u novoj sezoni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....