Malo je biljaka koje se mogu pohvaliti evolucijskom poviješću dugom više od dvjesto milijuna godina, a ginko (Ginkgo biloba), jedna je od njih, piše portal Posadi sam. Njegova se prošlost proteže sve do vremena dinosaura, o čemu svjedoče fosili listova koji oblikom podsjećaju na listove današnjeg ginka. Danas je jedina živuća vrsta roda Ginkgo i posljednji predstavnik vrlo stare skupine biljaka koja je nekada bila mnogo rasprostranjenija nego danas. Zbog toga je dobio naziv "živi fosil".
Riječ je o velikom listopadnom stablu prepoznatljivih lepezastih listova, neobične krošnje i jesenske boje, ali i biljci koja se pokazala iznimno prilagodljivom. Tijekom svoje povijesti preživjela je velike klimatske i geološke promjene. Prirodno potječe iz Kine, a ljudi su ga stoljećima uzgajali i širili, među ostalim uz hramove u Kini, Japanu i Koreji. Danas se uzgaja kao ukrasno stablo. O njegovoj otpornosti govori i priča stabala ginka iz Hirošime. Nekoliko primjeraka koji su se nalazili u blizini područja razorenog atomskom bombom 1945. godine uspjelo je preživjeti i ponovno potjerati!
STABLO KOJE SE MIJENJA S GODINAMA
Ginko se lako razlikuje od većine drugih stabala zahvaljujući karakterističnim lepezastim listovima. Naziv vrste biloba povezan je s njihovom podijeljenošću u dva režnja. Ta neobična forma daje stablu prepoznatljiv izgled tijekom cijele vegetacijske sezone, a dodatno dolazi do izražaja u jesen kada lišće potpuno promijeni boju.
Izgled stabla mijenja se i s njegovom starošću. Mlađi primjerci uglavnom razvijaju užu i uspravniju krošnju, dok ona tijekom godina postaje sve šira i nepravilnija. Budući da se radi o velikom stablu koje s vremenom može dosegnuti impresivne dimenzije, prije sadnje potrebno je dobro razmisliti o položaju. Najstariji zabilježeni primjerci mogu doseći starost od približno tri i pol tisuće godina!
Posebnost ginka je i to što je dvodomna vrsta. Muške i ženske reproduktivne strukture razvijaju se na različitim stablima. Ženske biljke nakon oplodnje stvaraju sjemenke koje su obavijene mesnatim ovojem. Iako se u svakodnevnom govoru nazivaju plodovima, botanički se ne radi o pravim plodovima. Kada mesnati ovoj sazrije i počne se raspadati, razvija neugodan miris, pa se za sadnju u manjim vrtovima, parkovima i uz ulice uglavnom biraju muške biljke ili sorte za koje je poznato da su muške.
Napominjemo, ako se ginko uzgaja iz sjemena nepoznatog podrijetla, dugi niz godina ne može se pouzdano utvrditi je li riječ o muškoj ili ženskoj biljci. Ginko spolnu zrelost može dosegnuti tek nakon približno dvadeset do trideset pet godina, pa se razlika između biljaka ne može jednostavno prepoznati u ranoj fazi rasta. Želi li se izbjeći pojava sjemenki s neugodnim mirisom, sigurniji izbor je deklarirana muška sorta iz rasadnika.
GDJE GA POSADITI I KOLIKO NJEGE TRAŽI
Ginko nije pretjerano kompliciran za uzgoj. Najviše mu odgovara sunčan položaj te duboko i dobro drenirano tlo. Nakon što se dobro ukorijeni može podnijeti različite uvjete, što je jedan od razloga zbog kojih se može vidjeti i u gradskim sredinama. Kod mladih stabala pažnju prvenstveno treba posvetiti zalijevanju. Tijekom prvih godina nakon sadnje potrebno ih je redovito opskrbljivati vodom, naročito za vrijeme dugih ljetnih sušnih razdoblja. Kako stablo sazrijeva, razvija snažniji korijenov sustav i potreba za intenzivnijom njegom postupno se smanjuje. Dobro razvijen primjerak znatno je samostalniji od tek posađene mlade biljke.
Za sadnju je najbolje odabrati razdoblje mirovanja vegetacije. To znači da se ginko može saditi u jesen ili rano u proljeće, pod uvjetom da tlo nije smrznuto. Položaj treba birati s obzirom na buduću veličinu stabla, a ne samo prema trenutnom izgledu sadnice.
Rezidba ginka također nije zahtjevna. Stablo uglavnom ne treba redovito snažno oblikovati, a uklanjaju se prvenstveno suhe, oštećene ili nepravilno položene grane. Snažnu rezidbu bez stvarne potrebe bolje je izbjegavati. Prirodni oblik krošnje razvija se tijekom godina i jedan je od elemenata koji odraslom stablu daju prepoznatljiv izgled.
OTPORNOST NA PROBLEME U UZGOJU
Ginko se može razmnožavati na nekoliko načina, uključujući sjetvu sjemena, razmnožavanje reznicama i cijepljenje. Uzgoj iz sjemena može biti zanimljiv ljubiteljima biljaka koji žele pratiti čitav razvoj stabla, no treba računati na spomenuti problem određivanja spola mlade biljke.
Sjemenke se nakon sazrijevanja čiste od mesnatog ovoja, a za uspješnije klijanje pogoduje im razdoblje hladne stratifikacije. Razmnožavanje reznicama također je moguće, ali nije tako jednostavno kao kod mnogih ukrasnih grmova. U profesionalnom uzgoju važnu ulogu ima vegetativno razmnožavanje odabranih kultivara jer se na taj način zadržavaju njihove karakteristike, među kojima je i spol biljke.
Jedna od prednosti ginka u vrtu je njegova dobra otpornost na bolesti i štetnike. U usporedbi s brojnim drugim ukrasnim stablima nema velik broj bolesti i nametnika koji redovito uzrokuju probleme. To ne znači da je potpuno neosjetljiv na nepovoljne uvjete. Loša drenaža, dugotrajno zadržavanje vode oko korijena ili njegovo oštećenje mogu oslabiti biljku i povećati mogućnost pojave truleži i drugih poteškoća. Zdravo stablo posađeno na mjestu koje mu odgovara u pravilu zahtijeva vrlo malo zaštite!
KORISTI SE I U FITOTERAPIJI
Njegovi listovi koriste se za proizvodnju standardiziranih ekstrakata u fitoterapiji. Sadrže flavonoide i terpenske laktone, spojeve kojima se pripisuje antioksidativno djelovanje i utjecaj na cirkulaciju krvi. Istraživana je primjena standardiziranog ekstrakta kod blagih kognitivnih smetnji i demencije, uključujući simptome poput slabijeg pamćenja i koncentracije. Kod dijela osoba zabilježeno je umjereno poboljšanje pojedinih simptoma, a proučavana je i njegova primjena kod poremećaja periferne cirkulacije, vrtoglavice i tinitusa.
Pripravke na bazi ginka treba koristiti oprezno jer mogu utjecati na zgrušavanje krvi! To je važno znati za osobe koje uzimaju antikoagulanse ili antiagregacijske lijekove, kao i u razdoblju prije operativnih zahvata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....