Jedna je od najzahvalnijih povrtnih kultura – blitva ne zauzima mnogo prostora, dobro podnosi visoke temperature i nakon svake berbe nastavlja razvijati nove listove, piše portal Posadi sam. Uz plodno tlo, dovoljno vode i pravilan razmak, jedna biljka može davati urod tijekom više mjeseci.
Blitva, botaničkog naziva Beta vulgaris var. cicla, pripada istoj biljnoj vrsti kao cikla. Kod cikle se uzgaja zadebljali korijen, a kod blitve veliki listovi i mesnate peteljke. Najzastupljenije su sorte s bijelim i svijetlozelenim peteljkama, no postoje i sorte žutih, narančastih, ružičastih i crvenih stabljika. Riječ je o povrću male energetske vrijednosti koje sadrži vitamine A, C i K, folnu kiselinu te minerale poput kalija, magnezija i željeza.
SJETVA OD PROLJEĆA DO KRAJA LJETA
Blitva se može sijati od ranog proljeća do završetka ljeta. Za proljetni i ljetni uzgoj sjeme se sije od ožujka do svibnja, dok sjetva u kolovozu osigurava jesenski urod. U toplijim područjima može se sijati i tijekom rujna. Sjeme počinje klijati kada temperatura tla dosegne približno 8 do 10 °C. Najbolje uspijeva na sunčanim položajima, ali tijekom ljetnih vrućina dobro podnosi i laganu polusjenu.
Sije se u redove razmaknute od trideset do četrdeset centimetara, na dubinu od dva do tri centimetra. Nakon nicanja biljke treba prorijediti tako da između njih ostane od dvadeset do trideset centimetara. Jedna sjemenka može sadržavati više zametaka, pa iz istoga mjesta nerijetko nikne nekoliko biljčica. Slabije se tada uklanjaju, a ostavlja se najsnažnija. Blitva se može uzgajati i iz presadnica – sjeme se najprije sije u posude ili kontejnere, a biljke se presađuju kada razviju nekoliko pravih listova i snažan korijen. Takav način olakšava postizanje pravilnog razmaka i smanjuje probleme s korovom.
PLODNO TLO I DOVOLJNO VODE
Najbolje uspijeva na plodnom, rahlom i dobro dreniranom tlu bogatom organskom tvari. Prije sjetve gredicu je dobro obogatiti zrelim kompostom ili razgrađenim organskim gnojivom.
Najviše pažnje traži tijekom sušnih razdoblja jer nedostatak vode usporava rast, a listovi postaju tvrđi i manje ukusni. Zalijevati treba obilno kako bi se voda spustila do korijena, a ne samo navlažila površinu tla. Tijekom ljeta oko biljaka se može postaviti sloj malča od slame, prosušene trave ili drugog biljnog materijala.
Budući da se blitva bere tijekom duljeg razdoblja, povremena umjerena prihrana kompostom ili organskim gnojivom može potaknuti razvoj novih listova.
PRAVILNA BERBA OSIGURAVA NOVE LISTOVE
Prva berba može započeti približno pedeset do sedamdeset dana nakon sjetve, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja. Mladi listovi mogu se brati i ranije, dok se ostali ostavljaju da nastave rasti. Beru se vanjski i potpuno razvijeni listovi, pažljivim rezanjem ili otkidanjem pri dnu peteljke. Središnji dio biljke mora ostati neoštećen jer se iz njega razvijaju novi listovi. Ne preporučuje se odjednom ukloniti sve listove! Bolje je redovito ubrati nekoliko najvećih listova sa svake biljke nego potpuno ogoliti lisnu rozetu. Takvom se berbom urod može dobivati mjesecima.
Blitva je dvogodišnja biljka. U prvoj godini razvija listove, dok u drugoj stvara visoku cvjetnu stabljiku. Kada počne cvjetati, listovi postaju manji, tvrđi i slabije kvalitete, pa se u povrtnjacima uglavnom uzgaja kao jednogodišnja kultura.
Za proizvodnju vlastitoga sjemena nekoliko zdravih biljaka može se ostaviti u zemlji preko zime. Tijekom sljedeće godine razvijaju cvjetne stabljike, a sjeme se skuplja kada postane smeđe i suho. Nakon sušenja čuva se na tamnom i suhom mjestu te može zadržati klijavost četiri do pet godina. Pri čuvanju sjemena treba uzeti u obzir da se blitva može križati s ciklom i stočnom repom. Ako te biljke cvatu u blizini, dobiveno sjeme možda neće sačuvati sve osobine uzgajane sorte.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....