Maslinarstvo je stoljećima neodvojivi dio identiteta Brača. Kameni suhozidi, stoljetni maslinici i obiteljska gospodarstva oblikovali su krajolik otoka, ali i način života njegovih stanovnika. Danas se, međutim, brački maslinari suočavaju s novim izazovima – klimatskim promjenama, sve višim troškovima proizvodnje, nedostatkom radne snage i zahtjevnim tržištem koje od proizvođača traži vrhunsku kvalitetu, ali često nije spremno platiti njezinu stvarnu vrijednost.
U takvim okolnostima važnu ulogu ima Poljoprivredna zadruga Postira, koja od 1945. godine okuplja maslinare, organizira preradu i otkup ulja te posljednjih godina sve više ulaže u promociju, edukaciju i razvoj bračkog maslinarstva. Danas broji 85 zadrugara, a surađuje sa stotinama proizvođača iz svih dijelova otoka.
Pozitivni dišpet
Na njezinu je čelu Petra Matulić, magistrica fitomedicine iz Postira, koja i sama dolazi iz poljoprivredne obitelji. S izazovima i problemima s kojima se susreću maslinari upoznata je od najranije dobi, a upravo je to, uz stručna znanja stečena tijekom studija u Zagrebu, oblikovalo njezin pogled na razvoj bračkog maslinarstva. Iako je prije odlaska na studij vjerovala da će život nastaviti graditi u Zagrebu, tijekom godina provedenih u glavnom gradu shvatila je da najveću promjenu može napraviti ondje odakle je potekla. Kaže da joj je upravo život izvan otoka dao novu perspektivu, ali i pokazao da je kvaliteta života na Braču neusporediva s onom u velikom gradu. Na Brač se zato vratila sa željom da svojim znanjem doprinese zajednici u kojoj je odrasla, ali i, kako sama kaže, vođena pozitivnim dišpetom – željom da dokaže kako se stvari mogu mijenjati i biti bolje nego što su bile.
– Naša uloga nije samo preraditi masline. Želimo biti sigurnost lokalnim proizvođačima, čuvati kvalitetu bračkog ulja kroz suvremenu preradu i pružiti stabilnost na tržištu. Bez Zadruge mnogi mali maslinari danas ne bi imali ekonomsku računicu za proizvodnju ulja – ističe Matulić.
Količine otkupljenog ulja iz godine u godinu variraju ovisno o urodu, no Zadruga u prosjeku godišnje otkupi između 25 i 30 tona ekstra djevičanskog maslinova ulja. Posebna se pozornost pritom posvećuje kontroli kvalitete – od prijema plodova i prerade do analize i skladištenja ulja, čime se nastoji očuvati ono po čemu je bračko ulje prepoznato.
Nova uljara
U Poljoprivrednoj zadruzi Postira razmišljaju i o sljedećem velikom iskoraku. U planu je izgradnja nove, suvremene uljare koja bi trebala odgovoriti na potrebe današnjeg maslinarstva, ali i omogućiti još višu razinu kvalitete prerade.
Projekt je trenutačno u fazi izrade projektne dokumentacije, pri čemu je Splitsko-dalmatinska županija sufinancirala polovicu njezina iznosa. Paralelno s tim, u Zadruzi pripremaju svu potrebnu dokumentaciju kako bi, otvore li se odgovarajući europski natječaji, bili spremni prijaviti projekt i osigurati sredstva za njegovu realizaciju.
– Postira zaslužuju modernu i veliku uljaru. Na ovom dijelu otoka nalazi se velik broj maslinara i želimo stvoriti uvjete u kojima ćemo moći odgovoriti na njihove potrebe te podići preradu na još višu razinu – ističe Matulić.
Nova uljara trebala bi biti opremljena suvremenom tehnologijom koja će omogućiti još precizniju kontrolu svih faza prerade. Poseban naglasak stavit će se na digitalizaciju procesa, filtraciju ulja i kontrolu temperature tijekom prerade, što su važni preduvjeti za očuvanje kvalitete ekstra djevičanskog maslinova ulja.
– Kontrolu temperature provodimo i danas, no nova će oprema omogućiti da cijeli proces bude digitaliziran i da te podatke mogu vidjeti i sami korisnici uljare, odnosno proizvođači. Planiramo uvesti filtraciju ulja te ugraditi najbolju tehnologiju koja će u tom trenutku biti dostupna – kaže Matulić.
Potreba za većim kapacitetima posebno dolazi do izražaja u rodnim godinama, kada se pred bračkim uljarama stvaraju gužve. Tada je izazov preraditi velike količine maslina u što kraćem roku, kako bi se sačuvala njihova kvaliteta.
– U izrazito rodnim godinama čekanja su neizbježna. Pravilo je da se masline prerade unutar 24 sata, no još važnije od toga je da u uljaru stigne zdrav plod. Upravo zato želimo povećati kapacitete i omogućiti što učinkovitiju preradu – objašnjava.
Izazov nije kvaliteta, nego tržište
Brački maslinari posljednjih su godina napravili velik iskorak u kvaliteti proizvodnje. No, kako ističe Petra Matulić, najveći izazov danas više nije proizvesti vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, nego ga prodati po cijeni koja odgovara trudu uloženom u njegovu proizvodnju.
– S obzirom na način na koji proizvodimo, mislim da naše ulje nema odgovarajuću cijenu. Klimatske promjene, suša, visoke temperature, nedostatak radne snage i visoki troškovi proizvodnje veliki su izazovi – ističe Matulić.
Na Braču se masline i danas većinom uzgajaju na kamenitim, teško pristupačnim terenima gdje je velik dio posla potrebno obaviti ručno. Takav način proizvodnje znatno je zahtjevniji i skuplji od intenzivnih, potpuno mehaniziranih nasada kakvi postoje u nekim drugim mediteranskim zemljama.
Kako objašnjava, upravo zato domaći proizvođači teško mogu konkurirati jeftinom uvoznom ulju koje na tržište dolazi po znatno nižim cijenama. Osim toga, problem vidi i u nedovoljnoj educiranosti potrošača, koji često ne razlikuju vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje od proizvoda slabije kvalitete.
– Dobra cijena ne postiže se samo kvalitetnim uljem. Potrebni su dobra priča, kvalitetan marketing i put do pravog kupca. Upravo je edukacija potrošača jedan od ključnih preduvjeta da vrhunsko ulje dobije vrijednost koju zaslužuje – naglašava.
Zato Poljoprivredna zadruga Postira posljednjih godina sve više ulaže u aktivnosti koje nadilaze samu proizvodnju. Kroz kušaonicu, stručna vođenja i upoznavanje posjetitelja s cijelim procesom nastanka maslinova ulja nastoje približiti gostima vrijednost proizvoda, ali i priču koja se krije iza svake boce.
Vrhunsko ulje i vrhunska priča
U Poljoprivrednoj zadruzi Postira vjeruju da se vrijednost maslinova ulja ne stvara samo u masliniku ili uljari. Jednako je važno približiti ga potrošaču, objasniti kako nastaje i zbog čega se vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje razlikuje od proizvoda koje svakodnevno susreće na policama trgovina.
Iz toga razloga posljednjih godina sve veći naglasak stavljaju na vođene obilaske uljare i kušaonicu, kroz koje tijekom ljetnih mjeseci svakodnevno prolaze stotine turista.
– U srcu sezone kroz uljaru nam dnevno prođe više od 300 turista. Oni ne dolaze samo kupiti bocu ulja, nego žele doživjeti cijelu priču – od prerade maslina do degustacije i upoznavanja naše tradicije. Tada ulje više nije samo proizvod nego uspomena na Brač – kaže Matulić.
Posjetitelji tijekom obilaska upoznaju cijeli proces proizvodnje – od prijema i prerade maslina do razlika između tradicionalnog i suvremenog načina dobivanja ulja. Na kraju kušaju djevičansko i ekstra djevičansko maslinovo ulje te imaju priliku naučiti što zapravo razlikuje vrhunski proizvod od prosječnog.
Kako ističe Matulić, upravo edukacija često mijenja uvriježene stavove potrošača.
– Često nam gosti kažu da im je ulje pregorko. Kada im objasnimo da su upravo gorčina i pikantnost povezane s visokim udjelom polifenola i da su obilježje kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinova ulja, promijene mišljenje. Tada više ne kupuju samo ulje nego razumiju što ga čini posebnim i zašto su upravo ta svojstva znak njegove kvalitete – objašnjava.
Takav pristup, smatra, važan je i za daljnji razvoj oleoturizma na Braču, koji još uvijek nije dosegnuo svoj puni potencijal.
– Tek smo počeli koristiti mogućnosti koje oleoturizam pruža. Potrebno je još jače povezati maslinare, ugostitelje i turistički sektor te razvijati degustacije, organizirane obilaske uljara i maslinika. To je prilika da produžimo turističku sezonu i gostima ponudimo autentičan doživljaj otoka – ističe.
Tko nosi bračko maslinarstvo
Maslinarstvo na Braču posljednjih se godina mijenja. Dok se sve više žena aktivno uključuje u razvoj obiteljskih gospodarstava, raste i broj stranaca koji u bračkim maslinicima vide priliku za novi način života. Istodobno, među mlađim otočanima maslinarstvo je najčešće tek dodatna djelatnost uz stalni posao, a upravo će njihov interes uvelike odrediti budućnost ove grane poljoprivrede.
Iako su nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava još uvijek uglavnom muškarci, žene danas imaju sve važniju ulogu u razvoju maslinarstva.
– Na papiru su nositelji OPG-ova najčešće muškarci, ali u praksi je maslinarstvo obiteljski posao. Dok muškarci uglavnom preuzimaju teže fizičke poslove, žene vode administraciju, brinu o poticajima i brojnim drugim obvezama. A kada dođe vrijeme berbe, nema podjele – žene, muškarci, mladi i stari, svi su u masliniku – kaže Petra Matulić.
Sve češće, dodaje, na Brač dolaze i ljudi iz drugih krajeva Hrvatske i inozemstva koji u maslinarstvu vide priliku za mirniji način života i ozbiljno ulažu u proizvodnju maslinova ulja.
– To su uglavnom stariji ljudi koji su se već ostvarili u svojim karijerama, financijski su stabilni i mogu si priuštiti ulaganje u maslinarstvo. Njima ono često nije jedini izvor prihoda, nego način života koji su odabrali. To je ipak drukčiji profil ljudi od većine naših maslinara – objašnjava.
S druge strane, među mladim Bračanima i dalje postoji interes za preuzimanje obiteljskih maslinika, no rijetki u njemu vide jedini životni poziv.
– Većina naših maslinara ima 200 ili 300 stabala, od čega se teško može živjeti. Zato je maslinarstvo mnogima i dalje dodatni izvor prihoda. Ako želimo da mladi nastave s maslinarstvom, moramo proizvodnju modernizirati i učiniti je profitabilnijom. Treba raditi pametnije, a ne mukotrpnije – ističe Matulić.
Prema njezinu mišljenju, upravo će spoj tradicije, stručnog znanja, modernih tehnologija i boljeg tržišnog pozicioniranja odrediti tko će u budućnosti obrađivati bračke maslinike i nastaviti stoljetnu otočnu maslinarsku priču.
Navodnjavanje i administracija
Klimatske promjene posljednjih godina postaju jedan od najvećih izazova za maslinare. Sve češće suše, visoke temperature i vremenski ekstremi sve više utječu na urod, zbog čega će se, smatra Petra Matulić, maslinarstvo morati prilagođavati novim uvjetima.
Jedan od najvažnijih koraka pritom vidi u razvoju sustava navodnjavanja.
– Potrebno je jačati vodovodnu infrastrukturu i ondje gdje je moguće uvesti navodnjavanje. To je posebno važno na otocima, gdje bi poljoprivrednici trebali imati i povoljniju cijenu vode za poljoprivrednu proizvodnju – ističe Matulić.
Osim ulaganja u infrastrukturu, smatra da je proizvođačima potrebno olakšati svakodnevni rad smanjenjem administrativnih prepreka i bržim rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, koji su zbog usitnjenih parcela na Braču često veliki problem.
– Osim toga, lokalna uprava trebala bi ulagati u održavanje i uređenje poljskih putova. To su stvari koje maslinarima uvelike olakšavaju rad i pristup njihovim maslinicima – kaže.
Na pitanje može li veća suradnja među bračkim zadrugama dodatno osnažiti položaj otočnih proizvođača, odgovara da prostora za zajedničke projekte svakako ima, osobito kada je riječ o promociji i izvozu, no ističe da takvu suradnju nije jednostavno ostvariti, dijelom i zbog tradicionalnog načina razmišljanja i različitog pristupa proizvodnji.
– Za zajednički nastup potrebno je imati ujednačene standarde kvalitete, a tu smo još uvijek različiti. Ipak, kada je riječ o jačanju izvoza ili zajedničkoj promociji bračkog maslinova ulja, vjerujem da bi suradnja mogla donijeti koristi svima – smatra Matulić.
Bračko maslinarstvo danas se nalazi između bogate tradicije i novih izazova koje donosi suvremena proizvodnja. Hoće li u budućnosti zadržati svoju prepoznatljivu kvalitetu, ovisit će o spremnosti na ulaganja u znanje, tehnologiju i infrastrukturu, ali i o zajedništvu proizvođača te novim generacijama koje će nastaviti njegovati stoljetnu otočnu maslinarsku baštinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....