Bakterija koja se širi pomoću kukaca već godinama uništava maslinike u Apuliji. Posljedice se osjećaju u proizvodnji maslinova ulja, gospodarstvu i izgledu krajolika, a znanstvenici još traže način kako zaustaviti njezino širenje.
Milijuni osušenih stabala, nekadašnji zeleni maslinici pretvoreni u puste krajolike i proizvođači koji su ostali bez uroda. Takva je stvarnost dijela južne Italije, gdje se maslinari već više od desetljeća bore s jednom od najopasnijih bolesti masline. Riječ je o ksileli, bakteriji koja je posebno teško pogodila Apuliju, regiju na jugu Italije poznatu po dugoj tradiciji maslinarstva.
Koliko je situacija ozbiljna, pokazuje podatak talijanske poljoprivredne udruge Coldiretti, koja je u travnju 2023. objavila procjenu da je bakterijom zahvaćeno više od 21 milijun stabala masline. Prema istoj procjeni, zaraženo područje obuhvaćalo je više od 8000 četvornih kilometara, odnosno oko 40 posto regije Apulije. Riječ je o tada objavljenim procjenama koje pokazuju razmjere epidemije, a ne o službenom broju stabala uništenih tijekom 2026. godine.
Posljedice nisu ograničene samo na poljoprivredu. Propadanje maslinika utječe na proizvodnju maslinova ulja, prihode obiteljskih gospodarstava, poslovanje uljara i izgled tradicionalnog mediteranskog krajolika. U mnogim su područjima masline dio identiteta lokalnih zajednica, a njihovo propadanje znači i gubitak stabala koja su ondje rasla desetljećima, pa i stoljećima.
Bakterija koja zaustavlja protok vode u stablu
Iako se u javnosti često govori o kukcu koji uništava masline, neposredni uzročnik bolesti nije kukac, nego bakterija Xylella fastidiosa. Njezinu širenju pridonose kukci koji se hrane biljnim sokovima, među kojima je i livadna pjenuša (Philaenus spumarius).
Nakon što dospije u biljku, bakterija naseljava ksilem, provodno tkivo koje prenosi vodu i mineralne tvari od korijena prema nadzemnim dijelovima. Njezina prisutnost ometa normalan protok vode, zbog čega se na stablu pojavljuju simptomi nalik onima uzrokovanima nedostatkom vode.
Najprije se može primijetiti sušenje vrhova izbojaka i rubova listova, a potom i odumiranje pojedinih grana te propadanje cijele krošnje. Kod osjetljivih sorti bolest može završiti ugibanjem stabla.
Dodatni problem predstavlja mogućnost širenja bakterije prije pojave jasno vidljivih simptoma. Osim masline, Xylella fastidiosa može zaraziti i brojne druge biljne vrste, uključujući badem i pojedine ukrasne biljke. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) vodi bazu biljaka domaćina, a bakterija se smatra karantenskim štetnim organizmom u Europskoj uniji.
Apulija se s bolešću bori od 2013. godine
Prva zaraza maslina bakterijom Xylella fastidiosa u Apuliji službeno je potvrđena u listopadu 2013. godine, na području pokrajine Lecce. Bolest se zatim proširila na druga područja regije, a tijekom godina postalo je jasno da će njezino suzbijanje biti dugotrajan i složen zadatak.
Na jugu Apulije bakterija se toliko proširila da potpuno iskorjenjivanje više nije realan cilj. Ondje se zato provode mjere kojima se nastoji ograničiti daljnje širenje, dok se u područjima s novim pojavama zaraze primjenjuju strože mjere iskorjenjivanja prema europskim fitosanitarnim pravilima.
Mjere uključuju nadzor i laboratorijsko testiranje biljaka, uklanjanje zaraženih biljaka u propisanim područjima te kontrolu kukaca prijenosnika. Uklanjanje korova i odgovarajuća obrada tla mogu pomoći u smanjenju broja kukaca koji prenose bakteriju, ali ne mogu izliječiti već zaraženo stablo.
Upravo je to jedna od najvećih teškoća u borbi protiv ksilele. Kada se bolest proširi na velikom području, više nije dovoljno reagirati samo na pojedinačna stabla. Potrebno je provoditi dugoročan nadzor i koordinirane mjere na razini cijelih područja.
Postoji li opasnost za hrvatske maslinike?
S obzirom na blizinu Italije i slične klimatske uvjete, pitanje mogućeg širenja bolesti zanima i hrvatske maslinare.
Prema podacima EFSA-e, bakterija je u Europi zabilježena u dijelovima Italije, Francuske, Španjolske i Portugala. Hrvatska nije navedena među državama s potvrđenom pojavom bakterije u tom pregledu. Ipak, odsutnost potvrđene zaraze ne znači da je rizik od unošenja zanemariv.
Bakterija se može prenijeti zaraženim biljnim materijalom, a nakon što dospije na novo područje, kukci prijenosnici mogu je proširiti na druge biljke. Zato je važno poštovati fitosanitarne propise pri nabavi i premještanju sadnog materijala, osobito iz područja u kojima je bolest potvrđena.
Maslinari bi trebali obratiti pozornost na neuobičajeno sušenje grančica, izbojaka i dijelova krošnje. Međutim, takvi simptomi nisu dokaz zaraze ksilelom jer ih mogu uzrokovati suša, druge bolesti i nepovoljni uvjeti uzgoja. U slučaju sumnje potrebno je obratiti se nadležnoj fitosanitarnoj službi i provesti odgovarajuća laboratorijska ispitivanja.
Postoje li otporne sorte i mogućnost oporavka?
Znanstvenici već godinama istražuju sorte masline koje mogu bolje podnijeti zarazu. Među onima koje su pokazale veću toleranciju na soj bakterije prisutan u Apuliji nalaze se Leccino i FS-17. Ipak, tolerancija ne znači potpunu imunost, a rezultati ovise o sorti, soju bakterije i uvjetima u kojima se biljka uzgaja.
Cilj istraživanja nije samo pronaći otpornije sorte nego i razviti učinkovitije metode nadzora bolesti, smanjiti broj kukaca prijenosnika i pronaći održiva rješenja za obnovu maslinika.
U lipnju 2026. u talijanskoj Apuliji održana je peta europska konferencija o bakteriji Xylella fastidiosa, na kojoj se okupilo oko 400 istraživača, predstavnika institucija i drugih stručnjaka. Među glavnim temama bili su otpornost masline, biološka kontrola, upravljanje populacijama kukaca prijenosnika i unapređenje nadzora bolesti.
Iako istraživanja donose nove spoznaje, zasad ne postoji jednostavan i pouzdan postupak kojim bi se već zaraženo stablo moglo izliječiti i bakterija ukloniti iz njega.
Odgovornost je i na svakome od nas
U sprječavanju širenja bolesti važnu ulogu ima i odgovorno ponašanje pojedinaca. Budući da se bakterija može prenijeti zaraženim biljnim materijalom, oprez je potreban već pri kupnji i premještanju sadnica. Činjenica da smo dio Europske unije i da se između država članica velik dio robe kreće bez uobičajenih carinskih postupaka ne znači da ne postoje fitosanitarna pravila. Za biljke i sadni materijal vrijede posebni zahtjevi kojima je cilj spriječiti širenje opasnih organizama.
Zato sadnice i druge biljke ne bi trebalo donositi iz inozemstva bez provjere njihova podrijetla i uvjeta pod kojima se smiju premještati. Važno je kupovati od pouzdanih dobavljača, čuvati dokumentaciju o sadnom materijalu i pridržavati se službenih preporuka.
Važna je i kontrola vegetacije u područjima u kojima postoji rizik od ksilele. Kukci prijenosnici dio životnog ciklusa provode na zeljastim biljkama, zbog čega pravodobna košnja i odgovarajuće održavanje tla mogu pomoći u smanjenju njihove brojnosti. Ipak, takve mjere treba provoditi u skladu sa stručnim preporukama i odgovarajućim razdobljem razvoja kukaca.
U zaštiti naših maslinika ne možemo se osloniti isključivo na institucije i stručnjake. Odgovornost počinje i osobnim odlukama svakoga tko kupuje, prodaje ili prenosi biljke. Upravo zato što posljedice mogu zahvatiti čitave regije, oprez pojedinca važan je dio zaštite poljoprivrede i očuvanja našeg maslinarskog nasljeđa.
Iskustvo Apulije upozorava koliko ozbiljne posljedice može imati biljna bolest kada se proširi na velikom području. Za hrvatske maslinare to je dodatni razlog za odgovorno postupanje sa sadnim materijalom, praćenje fitosanitarnih upozorenja i pravodobno reagiranje na sumnjive simptome.
Izvori:
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA): https://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/xylella-fastidiosa
EFSA, izvješće o europskoj konferenciji o ksileli, lipanj 2026.: https://www.efsa.europa.eu/en/news/5th-european-conference-xylella-fastidiosa-science-drives-progress-towards-sustainable
Coldiretti Puglia, procjena razmjera zaraze objavljena 30. travnja 2023.: https://puglia.coldiretti.it/news/xylella-infettato-40-puglia-addio-a-21-mln-ulivi/
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....