Maslinina muha lako može ostaviti maslinara s urodom koji će uredno pobrati i odvesti na preradu, a zatim dobiti ulje koje neće moći prodati, a možda ni sam koristiti. Po tome se razlikuje od drugih štetnika koji mogu odnijeti veliki dio, pa i cijeli prinos. Kod maslinine muhe plod naizgled ostaje netaknut na stablu, ali njegova kvaliteta može biti toliko narušena da se posljedice osjete u ulju.
O tome je maslinarima u Poljoprivredno-edukacijskom centru Zemunik govorio agronom Ivica Lađarević iz tvrtke PANAGRIS Consulting na stručnom predavanju "Zaštita od maslinine muhe s naglaskom na ekološki pristup", održanom 23. srpnja u organizaciji Zadarske županije i Udruge maslinara Zadarske županije. Predavanje je obuhvatilo biologiju i ekologiju štetnika, praćenje populacije, pragove štetnosti, agrotehničke mjere i načine zaštite, a završilo je praktičnim pregledom lovnih ploča i zaraženih plodova.
Lađarević je maslininu muhu, Bactrocera oleae, izdvojio kao ekonomski najvažnijeg štetnika masline. Stopostotnu štetu mogu napraviti i svrdlaš, stjenica ili maslinin moljac, no posljedice su drukčije. Svrdlaš može uništiti cijeli urod već do približno 15. srpnja, dok se sa stjenicom u Istri posljednjih godina vode sve ozbiljnije borbe. Ona, kao i svrdlaš, pretežno napada leccino i također može odnijeti čitav prinos.
Kod maslinina moljca štete nastupaju kasnije. Ako se propusti zaštita od plodne generacije, plodovi mogu masovno otpadati u rujnu. Oblica je izrazito osjetljiva, kao i istarske sorte buža i bjelica. Kod maslinine muhe priča je drukčija.
Štetu radi ličinka
Odrasla muha ne jede maslinu, nego se hrani slatkim sokovima i hidroliziranim proteinima, a pravu štetu radi ličinka koja se razvija u plodu. Kako je prepoznati? Ličinka maslinine muhe nema noge ni jasno izraženu glavu, ličinka svrdlaša također nema noge, ali ima glavu, dok je ličinka maslinina moljca gusjenica s torakalnim i abdominalnim nogama.
Ono što je važno znati – kada se na plodovima već vide brojni izlazni otvori, šteta je odavno napravljena. Takav plod ne može dati kvalitetno ulje, a pitanje je samo koliki će njegov udio biti u ukupnoj berbi.
Ženka maslinine muhe leglicom (koja izgledom podsjeća na lancetu) probija kožicu ploda i polaže jaje neposredno ispod površine. Jedna ženka može položiti između 200 i 300 jaja, a odrasli oblik može i prezimiti te živjeti gotovo godinu dana! Ubod zbog oblika leglice ne izgleda poput pravilne točke, nego više kao klin, trokut ili zarez. Taj je znak maslinaru vrlo koristan pri pregledu ploda.
Razvoj jajeta traje između dva i četiri dana, nakon čega slijede tri stadija ličinke. Njihov ukupni razvoj traje između 13 i 18 dana, a stadij kukuljice približno sedam do deset dana. Cijeli ciklus, od jajeta do nove odrasle muhe sposobne za ponovno polaganje jaja, može trajati svega 22 do 35 dana.
– Maslinina muha može razviti tri do pet generacija godišnje, premda su tri češće. Zbog sve ranijih berbi peta generacija uglavnom se više ni ne javlja, a ponekad izostane i četvrta. Prezimjela populacija može se smatrati nultom generacijom, dok prva počinje prvim jajima položenima tijekom godine – objašnjava.
Za zaštitu je važno pronaći ličinku u prvom ili drugom stadiju. Kada dođe do trećeg stadija, neka sredstva više nisu dovoljno učinkovita, a kod jednog do pet posto zaraženih plodova već postoji razlog za intervenciju.
Kukuljica je vrlo otporna na pesticide jer je njezina komunikacija s vanjskim okolišem gotovo prekinuta. Problem predstavljaju i jaja, jer aktivnih ovicida danas praktički više nema. Jedna ženka nastoji svako jaje položiti u drugi plod kako bi potomstvu osigurala dovoljno hrane, no na istom se plodu ipak može pronaći više jaja ako su ga odabrale različite ženke.
Vlaga je jednako važna kao temperatura
Optimalna temperatura za razvoj maslinine muhe je oko 27 °C, uz 55 do 75 posto relativne vlage zraka. Temperature iznad 31 stupnja mogu ometati polaganje jaja i povećati smrtnost ličinki, a iznad približno 35 stupnjeva aktivnost muhe prestaje. No ako je relativna vlaga visoka, ni vrlo visoke temperature ne moraju biti dovoljne da zaustave razvoj.
Zato nije potpuno točna tvrdnja da je muha na 33 °C automatski sterilna – u gustoj krošnji, na pojedinim mikrolokacijama ili uz vodene površine uvjeti mogu biti sasvim drukčiji. Savjetodavne službe i udruge šalju podatke i rade mjerenja, ali to su podaci za određene lokacije. Između dvije lokacije koje su jedna uz drugu mogu postojati vrlo velike razlike.
– Zato maslinarima poručujem da sami moraju dobro upoznati vlastiti nasad. Termalni prag aktivnosti muhe nalazi se između 8 i 11 °C. Sunce pritom može pomoći – budući da je jaje položeno neposredno ispod kožice, snažna osunčanost može dovesti do njegova isušivanja i propadanja – kaže Lađarević.
Rezidba, tlo i gnojidba
Zaštita od maslinine muhe počinje održavanjem nasada – obradom tla tijekom zime moguće je izložiti kukuljice koje se nalaze u zemlji hladnom zraku i nepovoljnim uvjetima, čime se povećava njihova smrtnost. Svaka mala stvar na kraju slaže jedan veliki mozaik dobre zaštite i dobre proizvodnje.
A važna je i gnojidba – pretjerana primjena dušika dovodi do stvaranja mekše i tanje kožice ploda, koju ženka lakše probija. Posebnu je važnost Lađarević dao rezidbi i polikoničnoj vazi, koju smatra najboljim uzgojnim oblikom za maslinu. Takva je krošnja osunčana i prozračna od vrha do dna te se u njoj manje zadržava vlaga.
– Time se smanjuju povoljni uvjeti ne samo za muhu nego i za štitaste uši, čađavicu i druge probleme. Polikonična vaza pridonosi i ujednačenijem dozrijevanju plodova. Kod zatvorenog, globoznog oblika vršni plodovi dozrijevaju prvi i zbog toga prvi postaju zanimljivi muhi. Budući da su visoko, maslinar ih nerijetko ni ne kontrolira, dok mu pregled donjeg dijela krošnje stvara lažan dojam da je sve u redu – ističe.
Navodnjavanje je korisno, ali povećava relativnu vlagu zraka, pa u takvim nasadima treba još pažljivije pratiti maslininu muhu, moljca i paunovo oko. Ni kontrola korova ne znači da tlo mora biti potpuno golo – dovoljno je da trava ne uraste u krošnju i ne doseže prve primarne i bočne grane. Niža vegetacija znači manju transpiraciju i nižu vlagu.
Naravno, važno je i vrijeme berbe. Ako se u listopadu vidi da je plod već izboden i da su ličinke u prvom stadiju, nema smisla predugo čekati potpunu zrelost. Ako se bere na vrijeme, ličinke još neće značajno utjecati na ulje. Kada dođu do trećeg stadija, plod je već degradiran.
Žuta ploča nije bezazlena
Maslinina muha snažno reagira na žutu, pogotovo narančasto-žutu boju. Za potkornjake se koriste crvene ploče, za tripse plave, za pojedine osice bijele, a za muhe žute. Osim vizualnih mamaca koriste se hranidbeni atraktanti poput hidroliziranih proteina te feromoni kao najsnažniji atraktanti.
Klasična ravna žuta ploča vidljiva je približno u rasponu od 180 stupnjeva, dok su Rebel ploče oblikovane poput križa i vidljive iz svih smjerova. Obične ploče vjetar može okrenuti ili zalijepiti uz granu i smanjiti njihovu učinkovitost. Hranidbeni atraktanti posebno su učinkoviti u suhom razdoblju bez kiše, kada mogu biti gotovo jednako privlačni kao feromon.
No masovno postavljanje žutih ploča nije nužno ekološka metoda – na njih se lijepi i velik broj korisnih kukaca! Jedan od njih je zlatooka, čije ličinke mogu uništiti između 70 i 90 posto jaja maslinina moljca.
– Postoje zelene i neutralnije klopke koje manje privlače druge vrste. Ako se koriste feromonski ili hranidbeni atraktanti, žuta boja nije uvijek potrebna. Žute ploče zato bi prvenstveno trebale služiti praćenju pojave i dinamike leta muhe – zaključuje.
Pregledajte stotinjak plodova
Preporuka je pregledati i kontrolirati približno stotinu plodova, ali ih nije potrebno svaki put sve ubrati. Dovoljno je kretati se kroz nasad, promatrati sumnjiva oštećenja i uzimati plodove za detaljniji pregled. Ako krošnja nije jednako osvijetljena, treba kontrolirati i gornje dijelove stabla jer se muha ondje može pojaviti prije nego niže.
Sumnjivi plod treba rezati vrlo oštrim nožićem, skalpelom ili britvicom na tanke kriške. Važno je znati da ličinka prvog stadija može izgledati poput tanke niti ili vlasi kose. Kod drugog stadija već se vide veći kanalići i oštećenja, dok je u fazi približavanja kukuljici šteta već ozbiljna.
Kod obične žute ploče bez dodatnog atraktanta kritičnim se može smatrati već ulov od približno dvije muhe tjedno. Lađarević zato preporučuje dodavanje feromonskog ili hranidbenog atraktanta.
Kod hranidbenih atraktanata ulov od približno jedne do tri muhe dnevno ili osjetan porast u dva do tri dana trebao bi biti upozorenje za početak djelovanja. Kod feromonskih klopki govori se o nekoliko muha dnevno, a oko pet dnevno može biti granica za pokretanje zaštite.
Ekološka proizvodnja
Jedini registrirani sistemični pripravak koji može djelovati na ličinku već smještenu u plodu je Sivanto Prime, koji nije dopušten u ekološkoj proizvodnji. Nekada se koristio Rogor, dok se u drugim državama mogu susresti i druge aktivne tvari. Sivanto Prime sadrži flupiradifuron i može se koristiti samo jednom.
Ako se odrasla populacija na vrijeme suzbija, zaraza plodova može se držati ispod pet posto, a sistemični pripravak sačuvati za trenutak kada je doista potreban – ekološki proizvođači tu mogućnost nemaju.
– U ekološkoj proizvodnji morate stalno djelovati na let odraslih muha. Jednostavno morate kontrolirati let, let i ponovno let. Cilj je spriječiti da se veći broj ličinki uopće razvije u plodu – objašnjava.
Eco-Trap, Karate Trap i metoda konfuzije
Među sustavima za masovni ulov spomenuti su Karate Trap, Eco-Trap, Decis Trap i drugi proizvodi. Decis Trap također nije dopušten u ekološkoj proizvodnji. Eco-Trap koristi feromon, a Karate Trap hranidbeni atraktant.
Kod Karate Trapa moguće je pregledavati ulov jer kukac ulazi u klopku. Kod Eco-Trapa insekticid se nalazi na vanjskoj površini, a feromon na gornjem dijelu. Kukac ugine nakon kontakta i padne na tlo, pa se ne može jednostavno prebrojiti. Eco-Trap je pritom selektivniji i ekološki prihvatljiviji jer manje privlači korisne kukce, dok ih žuta boja Karate Trapa može privući. Eco-Trap je i nešto jeftiniji.
– Konkretan izbor proizvoda nije presudan. Važno je da se sustav pravilno koristi, a masovni ulov preporučujem započeti još u travnju. Postoji i metoda konfuzije, pri kojoj se u nasadu stvara toliko velika količina feromona da kukci više ne mogu lako pronaći jedni druge i razmnožavati se. Takav pristup može biti prilično skup – kaže Lađarević.
Privuci i ubij
Druga mogućnost je lokalizirano tretiranje metodom "attract and kill", odnosno "privuci i ubij". Nekada se Rogor miješao s Buminalom i tretirao se samo dio krošnje, danas se mogu koristiti odgovarajuće dopuštene aktivne tvari, primjerice pripravci na bazi deltametrina. Gotova varijanta je Success Bait, koji sadrži atraktant Solulis i insekticid spinosad, a spomenut je i azadiraktin, aktivna tvar dobivena iz stabla nima koja se može pronaći u ekološkoj proizvodnji.
Ako se koriste feromonske klopke, treba ih pratiti tijekom cijele sezone. Ulov od pet do petnaest jedinki može se smatrati manjim. Ako se u tri dana ulovi deset muha, može se nastaviti postavljanjem zatrovanih mamaca ili lokaliziranim tretiranjem. Kod većih ulova treba prijeći na širu zaštitu.
Prednost lokaliziranih tretmana je što nisu potrebni ni traktor ni atomizer. Prskalicom sa spremnikom od 20 litara moguće je tretirati približno dva hektara. Tretman je brz i može se češće ponavljati, a kada se ne tretira svako stablo, moguće je napraviti veći broj primjena i ostati unutar dopuštenih količina insekticida po jedinici površine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....