StoryEditor
Slikarstvo‘Životinja‘

Splitska publika prva će vidjeti orangutana Vjeku i tapira Trpimira

Piše Jakov Kosanović
25. kolovoza 2020. - 15:01
Devet životinja Vlatke Škoro Milan Krkač

Salon "Galić" ovog utorka u 20.30 sati ugošćuje izložbu "Životinja", koju je tako naslovila autorica Vlatka Škoro.

U Salonu "Galić" bit će otprilike kao da ste ušli u neku izmještenu i šarenu jedinicu Prirodoslovnog muzeja, jer ciklus "Životinja" serija je s devet animalističkih skulptura – kozom Nensi, čovjekom Erom, ljenjivcem Gimnastičarom, mravojedom Marinom, afričkim divljim psom Alfijem, nosatim majmunom Božidarom i Geoffroyevim majmunom paukom Pavlom, koji su već prikazani na izložbama u Zagrebu i Osijeku, te u Splitu još pojačani za dvije nove skulpture, orangutana Vjeku i tapira Trpimira.

Kustos Ivan Roth ovaj zvjerinjak tumači kao zbir autoričinih osobnih fascinacija prirodnim svijetom, "rezultat promatranja vlastita okruženja i, kako sama ističe, želje za učenjem. Vlatka pronalazi inspiraciju u pojedinim vrstama koje ju intrigiraju kako karakterom, tako i kiparskom strukturom njihovih bioloških obilježja.

Svoje su mjesto u ciklusu našli ljenjivac u liku Gimnastičara jednako kao mravojed Marin i novina u ciklusu – tapir Trpimir – koji zbog svojih upečatljivih i bizarnih bioloških karakteristika posjeduju kiparsku kvalitetu i izazovnu plastičku strukturu.

Posthumanistička stvarnost

Božidar je nosati majmun, vrsta koju karakterizira vrlo rijetka upotreba agresije, a Geoffroyeva majmuna pauka (Pavle) karakterizira iskazivanje privrženosti grljenjem. Još jedan novitet u ciklusu je orangutan Vjeko, vrsta koju karakterizira visoka razina inteligencije, vrlo je srodnih obilježja ponašanja ljudima.

Čovjek, iako nije tematski fokus, jest prisutan u vidu lika Ere, suvremenog čovjeka u njegovoj surovoj formi, jasno ocrtavajući okosnicu čitavog ciklusa činjenicom da je i čovjek tek jedna životinja u nizu, neodvojiv od ostatka prirode.

Ideja proizlazi iz napuštanja antropocentrične vizije svijeta, osvješćivanja i razumijevanja okoline, odnosno posthumanističke stvarnosti, u što Vlatka komponira izraze osobne fascinacije pojedinim životinjskim vrstama odražavajući vlastitu skromnost i humorni karakter."

O Vlatki Škoro treba znati da je rođena 1987. u Osijeku te da je već 23 godine kasnije magistrirala kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Stjepana Gračana.

Doktorirala je 2018. na poslijediplomskom doktorskom studiju kiparstvo, Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, pod mentorstvom red. prof. art. Peruška Bogdanića i izv. prof. dr. sc. Leonide Kovač.

Vlatka je izlagala na osam samostalnih i dvadesetak skupnih izložbi u Hrvatskoj, a za skulpturu Indigo dijete 2010. dobitnica je Erste Grand Prix nagrade.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

29. kolovoz 2020 17:01