Dvjestogodišnjica koju do siječnja 2021. slavi Arheološki muzej u Splitu ima puno čestitara. Od vidljivijih, pisali smo o tome kako je među njima i Hrvatska pošta, koja je za tu prigodu objavila seriju poštanskih markica s motivom sarkofaga dobrog pastira iz Salone. Od vrjednijih, pak, isti taj motiv sad na naličju nosi i srebrnjak, kojega za ovu prigodu u optjecaj pušta Hrvatska narodna banka.
Naime, na sjednici održanoj 11. studenoga, savjet Hrvatske narodne banke donio je Odluku o izdavanju i prodaji prigodnoga srebrnoga kovanog novca "200. obljetnica osnivanja Arheološkog muzeja u Splitu, 1820. – 2020.". Od strane Arheološkog muzeja u Splitu, u komisiji za izradu kovanice bila je muzejska savjetnica Maja Bonačić Mandinić, voditelj arhiva i knjižnice Arsen Duplančić i ravnatelj Arheološkog muzeja Ante Jurčević.
Prigoda nije mala, a bogme je i dobro okrugla; posrijedi je naša najstarija muzejska institucija, čiju je povijest na ovim stranicama prije pola godine lijepo rezimirao naš neprežaljeni kolega Dražen Duilo.
"Dvije godine nakon Franjina posjeta (cara Franje I) Splitu prvo, carevom odlukom od 14. srpnja 1820., a potom i dekretom dalmatinske vlade, koja je zasjedala u Zadru, tadašnjoj metropoli Dalmacije, od 22. kolovoza osnovan je Arheološki muzej, kao prva muzejska institucija u jugoistočnoj Europi. Tomu je, evo, okruglo dva stoljeća, a tih okruglih 200 ljeta bio bi značajan događaj i za puno veće kulture od ove domaće, naše.“ pisao je tada Duilo.
U nas je to događaj vrijedan srebra, ali možda ne baš i za zlato, kao što to kod HNB-a dobivaju neke obljetnice i figure, primjerice, 350. obljetnica osnivanja Sveučilišta u Zagrebu, 1669. – 2019., 200. obljetnica rođenja Josipa Jurja Strossmayera, 1815. - 2015., Sinjska alka, 1715. – 2015., Republika Hrvatska članica Europske unije 1. VII. 2013., Čipkarstvo u Hrvatskoj, Kralj Tomislav, 200. obljetnica rođenja Louisa Braillea, ili 500. obljetnica rođenja Marina Držića, Andrija Mohorovičić...
Pet puta teži od 'mede'
Možda jednom i Arheološki osvoji zlato, ali dotad ostaju specifikacije srebrnjaka.
Da se odmah razumijemo, nisu ni ove mačji kašalj. Srebrnjak posvećen splitskom muzeju izdaje se u apoenu od 200 kuna, u količini ne većoj od dvije tisuća komada i u ukupnom nominalnom iznosu ne većem od 400 tisuća kuna.
Te su kovanice izrađene od srebra stupnja čistoće 925/1000, u specijalnoj tehnici kovanja kojom se postiže kakvoća polirane ploče, s visokosjajnim ravnim površinama i matiranim reljefnim detaljima, prigodnih motiva. Što se težine tiče, arheološki srebrnjak imat će masu od 33,63 grama i promjer od 40 milimetara. Za usporedbu, naša najveća kovanica optjecajnog novca, pet kuna, čiji je sastav čini slitina bakra, nikla i cinka, u promjeru iznosi 26,5 mm, a teži 7,45 grama. Dakle, ne treba ga stavljati pod zub; srebrnjak je skoro dvaput veći i pet puta teži od "mrkog medvjeda“.
Na licu mu je u središnjem dijelu prikaz kompleksa Arheološkog muzeja: muzejska zgrada s prostranim trijemom, čija je vanjska strana zatvorena visokim masivnim zidom. Trijem kosoga krova okružuje veliki vrt zasađen uglavnom mediteranskom crnogoricom. Kružno, uz rub kovanog novca, ispisan je natpis "200. OBLJETNICA OSNIVANJA ARHEOLOŠKOG MUZEJA U SPLITU". Ispod prikaza muzejskoga kompleksa nalazi se natpis "1820. –2020.".
Rješenje Kuzme Kovačića
Na naličju je u središnjem dijelu prikaz sarkofaga "Dobrog pastira", na kojem je osnovni motiv pastir sa spašenom ovcom na ramenima, prema Kristovoj paraboli o izgubljenoj ovci i pastiru koji ostavlja stado da bi je pronašao. Sarkofag je nađen sredinom 19. stoljeća na lokalitetu Manastirine u Solinu i potječe s početka četvrtog stoljeća, a danas je smješten u Arheološkom muzeju u Splitu. Nadalje, polukružno, u gornjoj polovini kovanog novca, nalazi se natpis "REPUBLIKA HRVATSKA", s grbom Republike Hrvatske prikazanim između te dvije riječi. Ispod prikaza sarkofaga nalazi se oznaka nominalne vrijednosti kovanice "200", a ispod oznake nalazi se naziv novčane jedinice "KUNA". Za razliku od nazupčanog "mede“, obod srebrnjaka je gladak.
Za idejno i likovno rješenje natjecalo se 11 autora među kojima je izabrano rješenje Kuzme Kovačića. Inače, naš poznati akademski kipar izradio je i prigodnu Zlatnu kunu, koja je u optecaj krenula koncem prošlog mjeseca, a koju je HNB iskovao u povodu predstavljanja nove serije investicijskog zlata.
Kako saznajemo, honorar za izabrano rješenje je 9 tisuća kuna. Nije to ni toliko puno kad se uzme u obzir da se srebrnjak prodaje po cijeni od 416 kuna za komad, plus PDV, te da HNB za prodaju ima spremno dvije tisuće komada. Za pretpostaviti je da bi guverner HNB-a Boris Vujčić potpisao i više od toga, samo da je Arheološki u Splitu koju godinu stariji. Živi bili pa vidjeli.