Za desetak dana u Splitu će biti pokrenuta besplatna mobilna aplikacija "Hrvatski zvukopis" pomoću koje će građani i turisti moći poslušati, na određenim lokacijama, 26 priča starijih i suvremenih pisaca koje su tematski vezane uz grad.
Projekt "Zvukopis" osmislila je Jelena Remetin, hrvatsko-francuska redateljica, slikarica i fotografkinja, Splićanka koja nakon dvadeset godina života u Parizu sve češće radi u Hrvatskoj.
Projekt slušanja priča preko mobitela već je prije godinu i pol zaživio u Zagrebu, naravno sa zagrebačkim temama i autorima, a sada se nastavlja u njezinu rodnom gradu.
Ako se sami šetate preko Rive, Peristila, kroz Get, oko kazališta, ako ste pošli dalje do Banovine, Sustipana, preko Marjana do poljudskog stadiona - možete se lijepo družiti s Markom Marulićem, Miljenkom Smojom, Anatolijem Kudrjavcevom, Markom Uvodićem, Tonkom Maroevićem, Elvisom Bošnjakom, Katjom Grcić, Slobodankom Đuderijom, Tanjom Mravak, Mani Gotovac, Tonćem Petrasovom Marovićem i mnogim drugim autorima.
Budući da su priče - barem približno - vezane uz pojedinu lokaciju, na Rivi se tako može poslušati izvadak iz Smojina "Velog mista" u kome se opisuje fjera sv. Duje, banci i šarena roba koja se na njima prodaje. Kod kazališta, mobitel će "javiti", odnosno, poslati push obavijest o tekstu Anatolija Kudrjavceva "Trejatar mora bit velik".
'Razgovor' uskoro kao video
Na Marjanu javit će se Ivo Delalle sa svojim "Mislima i pogledima s Marjana", a na Peristilu sam Marko Marulić, svojim pismom prijatelju Dmini Papaliću.
U tom pismu spominje se Marulić salonitanske povijesti, ali, što je još interesantnije, detaljno opisuje carski trg u svoje vrijeme, divi se mozaicima i peristilskim stupovima i - razmišlja o prolaznosti, propadljivosti i smislu života.
Priče nisu duge. Najčešće su to dvije novinarske kartice, dakle šezdesetak redaka, i mogu se odslušati za nekoliko minuta, ovisno o interpretaciji.
Izbornica kratkih priča suvremenih hrvatskih autora je književnica i ravnateljica Drame splitskog HNK Marina Vujčić, a savjetnici za sadržaj iz starije književnosti su dr. Cvijeta Pavlović i dr. Bratislav Lučin.
Sve zvukopisne priče i tekstove interpretirali su domaći glumci, a za splitske su zaslužni Nataša Janjić, Frano Mašković, Jelena Miholjević, Marko Jelić, Ivana Roščić, Tvrtko Jurić te Katarina Romac i Stipe Radoja. - Među mahom kratkim pričama izdvaja se tekst "Razgovor u Getu" Tonča Petrasova Marovića, napisan sedamdesetih godina. Traje gotovo pola sata, a nalikuje maloj duodrami.
Razgovor vode jedna grezija stanovnica Geta i njezin prijatelj, finiji, tradicionalniji Splićanin. Get je prije pedeset godina izgledao potpuno drukčije nego danas. Sada je dotjeran, pun apartmana, restorana i dućančića sa suvenirima, a tada je bilo u njemu i siromaštva i prljavih skala i najstarijeg zanata.
Petrasov Marović kroz razgovor svojih junaka sve to oslikava, sirovu i surovu svakodnevicu koja obuhvaća i jedne karmine na kojima su se okupili svi nasljednici, dobro pazeći da netko štogod ne odnese iz sobe. Splitski glumci Katarina Romac i Stipe Radoja odlično su se snašli u ulogama, pa planiramo "Razgovor u getu" snimiti i kao video.
Tvrtko Jurić prihvatio se starijih pisaca, a snimanje je uglavnom teklo bez većih problema. Ipak, jedna bi se priča snimila glatko, a kod druge smo znali raspravljati i konzultirati se s mnogo ljudi oko jednog akcenta ili fraze koja je u međuvremenu iščezla iz svakodnevnog govora, kaže Jelena Remetin.
Njezin projekt, iza kojega stoji umjetnička organizacija YELO, kroz proteklo se vrijeme mijenjao, nadograđivao i modernizirao.
Otpočeo je u Zagrebu, s 47 priča koje su se "hvatale" pomoću modema postavljenih po električnim stupovima, u kafićima i na tramvajskim stanicama. Priličan ih je broj stradao u potresu, kafići su zbog korone bili zatvoreni, i trebalo je naći nova rješenja. Stručnjaci s FER-a osmislili su novi protokol aplikacije pa se umjesto modema koristi tzv. mapiranje gradova i primjena geolokalizacije, odnosno, svojevrsni GPS.
Sada je lakše - priče se mogu postavljati svugdje, a nakon Splita, kreću na hrvatske otoke i u New York.
Moći će se slušati hrvatska i engleska varijanta, po izboru.
- Priče je prevela Ellen Elias-Bursać, američka znanstvenica i književna prevoditeljica. Specijalizirala se za južnoslavensku književnost i ima velikog iskustva s dijalektima. Tek ponekad trebalo se konzultirati oko nekog arhaizma, lokalizma ili talijanizma, napominje autorica projekta.
Tolja ispred Metropolitana
Za glazbenu pozadinu priča pobrinuo se Damir Šimunović, a plan je širiti "Zvukopis" sadržajno i geografski. Tako će se nakon Splita priče moći slušati u New Yorku, a lokacije je odabrala arhitektica Danica Selem, također nastojeći donekle povezati sadržaj i mjesto. Recimo, tekst Anatolija Kudrjavceva o velikom kazalištu moći će se poslušati ispred Metropolitana.
"Hrvatski zvukopis" je ostvario je suradnju s Turističkom zajednicom grada Zagreba, Turističkom zajednicom grada Splita, Ministarstvom kulture i medija i Hrvatskim Telekomom te dobio potporu od Splitsko-Dalmatinske županiije, Grada Splita, Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Društva hrvatskih književnika.
Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice Split uvrstila je "Zvukopis" među važne ovogodišnje projekte i najavljuje uskoro veliku prezentaciju.
- Posebno je važno što se "Zvukopis" u Splitu realizira u Godini čitanja i uz 500. obljetnicu prvotiska Marulićeve "Judite". Ali, ova suradnja je tek početak, za iduću godinu planiramo sportski "Zvukopis" pod radnim nazivom "Najsportskiji grad na svitu" - najavljuje Alijana Vukšić.
