StoryEditor
Kulturapatrijarhat trči počasni krug

'Kurlani' Mirka Božića u adaptaciji i režiji Senke Bulić s Franom Maškovićem, Nadijom Cvitanović, Jurom Radnićem, Anđelom Ramljak i Paškom  Vukasovićem gostuju večeras u Domu mladih u Splitu

Piše Jasmina Parić foto Kazalište 'Hotel Bulić'
27. prosinca 2019. - 12:54

Na sceni Multimedijalnog kulturnog centra Split u petak 27. prosinca u 20 sati gostovat će Kazalište “Hotel Bulić” s predstavom “Kurlani”.

Adaptaciju i režiju djela nastalog prema motivima “Trilogije o Kurlanima” Mirka Božića potpisuje Senka Bulić koja i igra u predstavi, uz Franu Maškovića, Nadiju Cvitanović, Juru Radnića, Anđelu Ramljak i Paška Vukasovića.

Trilogija pisca Mirka Božića o životu u Dalmatinskoj zagori, prvi put je objavljena 1952. godine. Surova stvarnost Dalmatinske zagore s kraja četrdesetih godina prošloga stoljeća, ali i položaj žena u patrijarhalnom društvu, kojima je Božić dao glas i kontekst nakon više od šest desetljeća otvaraju cijeli niz starih, ali i novih pitanja na koje kroz svoju interpretaciju i autorski projekt odgovore propituje redateljica Senka Bulić.

- Žena koja ruši tabue svoje sredine u današnjem bi svijetu bila heroina i povod za djelovanje, a u onome nekadašnjem tek jedan od brojnih tragičnih likova naše književnosti. Priče o ženama u našoj književnosti često u fokusu imaju tragične posljedice i kraj, dok nam se iz današnje perspektive rakurs mijenja i okreće prema uzrocima i mogućnosti novih početaka.

Perka, tragična figura, ali i subverzivna heroina kao metafora položaja žena u društvu u ovoj interpretaciji kroz religiozno preobraćenje i zavjetovanje doživljava najveću tragediju svog života - njezina priča je mrtva utrka života i smrti. Tu priču na prvi mah možda gledamo kao priču prošlosti, ali ćemo je na kraju ipak detektirati kao priču o našoj sadašnjosti.

Kao što u hrvatskom književno-umjetničkom prostoru postoje Glembajevi, tako postoje i Kurlani. Dvije velike obiteljske sage, dva potpuno različita društvena miljea.

“Jedina” razlika je u tome što su Glembajevi s agramerskog asfalta nestali, a kurlanski gen i nerv svoj život živi i dalje. Priča je to u kojoj prepoznajemo pejzaž kojim koračaju likovi u ritmu darvinističke borbe za opstanak. Trilogija Mirka Božića, Kurlani, i danas nam objašnjava što nam se to događa.

Priča o Kurlanima je priča u kojoj prepoznajemo sredinu u kojoj živimo. Pejzaž sablasne društvenosti u kojem se neprekinuto kreću likovi s refleksom da ih netko ne zaustavi, refleksom pater familiasa. Pod okriljem religije ili demokracije. Imaginarno zajedništvo postaje sudbina i smrtna presuda za one koji se ne uklapaju.

- Okvir Kurlana je pozornica koja opisuje okrutnost života u kamešničkom kamenjaru i prikazuje sirovost karaktera koje formira ta divljina. Primitivizam, napuštenost i bespomoćnost tog svijeta obilježenog muškom dominacijom, osobito se ogleda u tragičnim sudbinama Gare, Anđelije i Perke, stoji u programskoj knjižici Kazališta “Hotel Bulić”.•

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 14:02