ZERO DARK THIRTY Sestra blizanka 'Narednika Jamesa'

Film: ZERO DARK THIRTY; politički triler; SAD, 2012.
Režija: Kathryn Bigelow
Uloge: Jessica Chastain, Jason Clarke
Distribucija: Blitz
Ocjena: **** ½

Vapaji iz tornjeva blizanaca bodu uši. Vraćeni smo u kobni 11. rujan 2001. godine. Neki drugi filmaš bi pod nos publike tutnuo prepoznatljivu sliku gorućih nebodera i njihova rušenja vizualno “izaz(i)vanu“ prizorima hollywoodskih akcijskih spektakala (“Umri muški“, “Istinite laži“), ali ne i redateljica Kathryn Bigelow. Ekran je zamračen. Samo slušamo nesretne ljude kako kume upomoć. Audiomontaža telefonskih poziva dočarava rastuću paniku iz WTC-a i odlično uspostavlja ton hitnosti njezina političkog trilera “Zero Dark Thirty“ utemeljena na “svjedočanstvu osoba uključenih u stvarne događaje“.

Odmazda za 9/11 i lov na terorista Osamu Bin Ladena započinje već dvije godine kasnije sekvencijom koja izaziva masivne kontroverze i proziva autore filma u Americi. Naime, Bigelow postavlja scenu mučnog ispitivanja jednog od mogućih sudionika napada 11. rujna u zatvoru na tajnoj lokaciji negdje u pustinjama Srednjeg Istoka, tzv. Crnom mjestu. Bradati CIA-ovac Dan (Jason Clarke) uči pritvorenika Ammara (Reda Kateb) “koliko je nemoćan“. “Ovo će potrajati“, upozorava on kolegicu (izvrsna Jessica Chastain) skockanu u crnom odijelu i predlaže joj da zbivanja prati s ekrana što “nije sramota“. Ona, Maya, odbija i, dakako, lecnut će se kad Dan organizira mučenje vodom, saspe litre u grlo pripadnika Al-Kaide. Nesretnik grca i trese se. “Kad si zadnji put vidio Bin Ladena“, urla Dan. Eto i ponižavanja: Dan stavlja pseću ogrlicu Ammaru oko vrata, skida ga do gola i šeta unaokolo poput džukele za kaznu što je nekooperativan.

Zarobljenik je gladan i žedan, umrljan vlastitim urinom i stolicom, lomi ga se mlaćenjem, vezivanjem konopom, trpanjem u malu drvenu kutiju... Iako ne dosežu ekstrem modernih hororskih pornografskih tortura nadahnutih sličnim mučenjima tipa “Hostel“ (2006.), scene su vrlo uznemirujuće u svojoj dokudramskoj realističnosti, teške za gledanje, moralno dvojbene i time stvorene za podizanje kovitlaca prašine. Član američke Akademije David Clennon osudio je film “Zero Dark Thirty“ i pozvao kolege da ga se klone prilikom nominacija za Oscara, jer njegovi su protagonisti “kriminalci“ i “obeščašćuju/sramote SAD“. U križarskom pohodu Clennonu se pridružio Martin Sheen koji je očito zaboravio da je Coppolina “Apokalipsa danas“ (1979.), s njim u glavnoj ulozi, prilično brutalno opisala Vijetnamski rat i (o)bol Amerikanaca u istome. Akademija je ignorirala bojkot i predložila “Zero Dark Thirty“ za čak pet Oscara, od glavne ženske uloge (Jessica Chastain) do najboljeg filma, čime bi Bigelow možda mogla reprizirati nedavnu pobjedu s “Narednikom Jamesom“ (2009.). “Zero Dark Thirty“ na istoj je valnoj duljini s Bigelowičinim prethodnikom “The Hurt Locker“. Film je intenzivno režiran, u stilu kao da su Von Trier ili Paul Greengrass snimili “Mornaričke tuljane“ (1990.), minuciozan je u detaljima i intelektualno provokativan.

Publika je, recimo, navijala kad je Liam Neeson, kako bi pronašao otetu kćerku, mučio strujom zločinca u akciću “96 sati“ (2008.). Za vrijeme sličnih prizora u “Zero Dark Thirty“ gledatelj se skanjiva osjećajući da su isječeni iz života. Redateljica i scenarist Mark Boal (bivši novinar) naizgled su dokumentaristički objektivni, ne zauzimaju ideološki stav niti šokiraju šoka radi, samo neuvijeno izlažu kako je tekao proces “rata protiv terora“ i “lova na najtraženijeg čovjeka“ na najnižim razinama, ostavljajući publici pravo na političko mišljenje i moralnu uvredu. No, opet, kako onda protumačiti ukazanje predsjednika Baracka Obame na televiziji - kontrastirano prethodnim torturama - koji tvrdi kako “Amerika ne muči“. Da je Bigelow danas snimila akcijski triler “Pakleni val“ (1991.), nedavno prikazan na TV-u, film kao da postavlja pitanje bi li pljačkaši banaka nosili i Obaminu masku, uz Reaganovu i Nixonovu? Interesantno je kako jedan visoko pozicionirani lik u filmu opisuje predsjednika kao “promišljenog i analitinog“, odnosno veli da je politika u pitanju finalna akcija na Bin Ladena zbila bi se “uoči izbora“. Američka vanjska politika prikazana je sukladno paroli “cilj opravdava sredstvo“ – (po)trošilo se milijardu dolara, uključujući kupovinu skupocjenih “lamborghinija“ za ciurenje informacija, ljudi su umirali, sve kako bi se “našle mete za ubiti“.

U filmu, tako, nema propatriotskih govora i mahanja zastavom. Američka zastava ukazuje se samo u jednom kadru, zrcaleći Mayu kako “izgleda potrošeno“, premda u međuvremenu očeličena kao “opaka gadura“ prijeti da bi “bacila bombu“. Ne računamo li scenu detonacije bombe u prsluku, koja kao da je dospjela iz “Narednika Jamesa“, Bigelow se akcijski čuvala do završnice.


Klimaks s helikopterima, modificiranim na sliku i priliku “hi-tech“ letjelice iz “Plavog groma“ (1983.), potvrđuje je kao akcijsku redateljicu prve klase i prati se s ruba sjedala, neovisno o tome što je ishod poznat; zbivanja su dostavljena na ekran u realnom vremenu (oko 25 minuta) pretežno iz infra-zelene optike specijalaca (Joel Edgerton, Chris Pratt...) s ciljem bešćutne terminacije Bin Ladena u njegovoj jazbini, uz minimalne kolateralne žrtve.

Pravi vrhunac filma slijedi, pak, u posljednjem kadru (oprez: omanji “spoiler“). Srednje krupni plan konfuzne Maye s jedne strane efektno svodi moralnu smetenost operacije, a s druge ukazuje kako je lov na mikro razini definirao njezin lik fanatkinje koja ganja fanatika i koliko je ona zapravo postala oličenje posla, svojevrsna sestra blizanka narednika Jamesa (Jeremy Renner). Sad kad je opasni terorist uhvaćen i ubijen, Mayin život takoreći više nema smisao, barem do potrage za nekim novim Bin Ladenom. “Gdje želite ići“, pita je pilot teretnog aviona, spreman da je odveze kući. Odgovora nema.Samo tišina.

Poveznice s 'Apokalipsom danas' - Aktualni hit “Zero Dark Thirty“ ima određenih sličnosti s “Apokalipsom danas“. U oba filma vrhuška SAD-a je nanišanila ljude koje je proglasila zlikovcima, time i metama, a obojica su odmetnuti američki “sinovi razmetni“ (Osama Bin Laden, Brandov pukovnik Kurtz) pretvoreni u neprijatelje. Lov na čovjeka i bliski susret s ratom, odnosno procesom ratovanja, u oba će filma promijeniti protagoniste, Bena Willarda (Martin Sheen) i Mayu (Jessica Chastain). Razlika među filmovima je, pak, u redateljskoj egzekuciji. “Apokalipsa danas“ je filmičnija, umnogome i nadnaravna u tripoidnim stilizacijama, dok je realistični “Zero Dark Thirty“ isječen iz stvarnosti. Oscar revija - Do 30. siječnja u mulitpleksima “Cinestar“ održava se tradicionalna, deveta “Oscar revija“. Sinefili u tom razdoblju mogu guštati u (pret)premijerama deset filmova iz ovogodišnje oskarovske žetve. Pored “Zero Dark Thiry“, tu su “Odbjegli Django“, “Lincoln“, “Jadnici“, “Zvijeri južnih divljina“, “U dobru i zlu“, “Master“, “Let“, “Ana Karenjina“ i “Hitchcock“, plus filmovi koji se već nalaze u distribuciji, a nominirani su za prestižnu nagradu, tipa “Argo“, “Pijev život“...