StoryEditor

CHAPPIE Robot u sjeni aliena

Piše PSD.
6. ožujka 2015. - 20:25
Film: CHAPPIE; SF akcija; SAD/Meksiko, 2015.
Režija: Neil Blomkamp
Uloge: Dev Patel, Hugh Jackman
Distribucija: Continental
Ocjena: *** 1/2

“Nije tu da slika, trebam stroj za ubijanje.“ – “Chappie“ (2015.)

Raspisali se mediji proteklih (tje)dana o petom dijelu “Aliena“. Omiljeni SF serijal, vjerojatno ste pročitali, oživjet će mladi južnoafrički redatelj Neil Blomkamp (“Distrikt 9“, “Elysium“), gotovo 20 godina nakon četvrtog filma. Najprije su u javnost dospjele intrigantne Blomkampove skice Ellen Ripley (Sigourney Weaver) i Hicksa (Michael Biehn), junaka Cameronovih “Aliensa“. Narisao ih je daroviti Blomkamp pri kraju snimanja svog trećeg cjelovečernjaka “Chappie“, zasigurno osokoljen nazočnošću same Weaverice na setu, u (autopilotskoj) ulozi direktorice tvrtke za proizvodnju oružja.

Blomkamp je potom na tzv. junketima i presicama “Chappieja“ najviše davao izjave o novom “Alienu“, jer su se kritičari/novinari zakačili za slasnu udicu, otprilike na tragu onog Azijca iz novopečena oskarovca Alejandra G. Inarritua (“Vi snimiti 'Birdman 4'?“). Uglavnom, vrlo malo se moglo čuti o “Chappieju“, kao da film nije vrijedan spomena. A jest. “Chappie“ je, moramo notirati, kakvoćom slabiji od Blomkampovih prethodnih dvaju ostvarenja, u cjelini manje impresivan, no idejno-simbolički podjednako intrigantno postavljen i dobrim dijelom režijski tako i izveden, kao svojevrsno finale neslužbene trilogije.
Nanovo smo preseljeni na autentične lokacije Johannesburga, gdje će Chappie (upečatljiv glas i “performance capture“ stas Blomkampova kućnog glumca Sharlta Copleyja) biti “crna ovca“, drukčiji od ostalih, ljudi, poput aliena iz “District 9“. Godina je 2016. i započelo je “novo doba“. Prva robotska policija na svijetu, sastavljena od droida “skauta“, uspijeva smanjiti stopu zločina. Jedan od droida, Skaut 22, određen je za otpis, uništenje pod prešom, nakon što ga bazuka kriminalca skine u prsa (status: “offline“).

No, mladi znanstvenik Deon Wilson (Dev Patel, “Milijunaš s ulice“), odluči u skauta 22 montirati program pr(a)ve umjetne inteligencije i robot dobije um poput čovjeka, biva nazvan Chappie i uči o svijetu oko sebe kao mehaničko dijete, “beba od titana“. Problem je što su Chappieja oteli lokalni kriminalci slični punkerskim banditima iz “Mad Maxa“ (Yo-Landi Visser i Ninja, članovi rap-rave grupe Die Antwoord) koji ga pretežno uče manirama “jebenog robota gangstera no.1“.
“Ne prihvaćaj život koji su ti oni odabrali“, ohrabruje ga tvorac Deonda razvija kreativnost (slikanje) i pokušava mu usaditi moralnevrijednosti ne strahujući od toga da će evoluirati, nadići i njega iljudski rod. Dualna priroda Chappieja, prelomljena u Terminatoru (ubojita mašina robotske apokalipse, potencijalni spasitelj čovječanstva), postaje redateljeva okosnica filma. Režiser s jedne strane pokazuje komercijalni “spielbergovski“ osjećaj za optimizam u susretu s nepoznatim prethodno sa sličnim protagonistom viđen u “Kratkom spoju“ (1986.) i Chappieja je kreirao kao “E.T.-jevski“ simpatičnog “family friendly“ robota sa zečjim ušima koji poima “vrijednost ljudskog života“ (“Terminator 2“) i pita se “zašto ljudi čine 'ozljeđenja'“.

S druge, Blomkamp je u “Distriktu 9“ (2009.) i “Elysiumu“ (2013.) pokazao da je dijete subverzivne SF akcije osamdesetih i potvrdio se za titulu novog Verhoevena, a ovdje filmaševa fascinacija “RoboCopom“ (1987.) doseže maksimum da žalimo što njemu nije povjeren prošlogodišnji remake. U prilog tome ide inicijalna premisa - u umiruće tijelo droida instaliran je UI program; u “RoboCopu“ je nasmrt ranjeni čovjek uskrsnuo kao robot. I RoboCop i Chappie su više od “hrpe žica“, razmišljaju, postaju (samo)svjesni i osjećaju se “stvarnima“. I jedan i drugi stroj spektakularno će megdaniti protiv golemog metalnog protivnika, samo što umjesto modela ED-209 imamo Losa, robota pod kontrolom čovjeka (Hugh Jackman u ulozi suprotna pola iz “Pravog čelika“).


Redatelju pišemo minusić zbog korporativne navlakuše za kupnju akcijskih figurica, ali kad smo ugledali maketicu Chappieja i Losa na uredskim stolovima njihovih kreatora, znali smo da tako “čehovljevski“ najavljuje sudar (od) titana u “robocopovskoj“ akcijskoj završnici režiranoj iznad vizualne poetike računalne videoigre, pa makar je kroz kadar propušten i Sonyjev “product placement“ za “Play Station 4“. Dakle, “Chappie“ je jednom nogom uronjen u bolju prošlost akcijskog SF-a, drugom u moguću budućnost blisku našoj prezentnoj stvarnosti opterećenoj razlikama u društvenim slojevima, i to ga čini filmom Neila Blomkampa.

“Ne sviđa mi se stvarni svijet“, reći će Chappie iskusivši nasilnu realnost u prvom licu. Danas je Blomkamp jedan od rijetkih režisera koji spektakl hollywoodskog blockbustera prilagođava “world cinema“ dokumentarizmu zemalja Trećeg svijeta. Autorski pečat redatelja jasno je otisnut i na ovom filmu. Unutar relevantna društvena komentara nalaze se kompleksne teme isprepletene oko tehnologije, (de)humanizacije i negativnog tretiranja “drukčijih“, marginalaca u tijelu kukcolikih izvanzemaljaca ili sada robota od titana.

MARKO NJEGIĆ

Drugo uskrsnuće

Neil Blomkamp je izjavio kako s petim “Alienom“ neće “poništiti“ događaje iz trećeg (“Alien 3“, 1992.) i četvrtog dijela (“Alien: Uskrsnuće, 1997.). Blomkampov je cilj snimiti nastavak sa Sigourney Weaver koji bi se nadovezao na “Aliena“ (1979.) i “Aliens“ (1986.), osobne favorite iz serijala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. svibanj 2022 02:45