Svakog dana stižu vijesti o sve većoj popularnosti električnih automobila i o tome kako su dizelaši na izdisaju, te kako će benzinci ubrzo za njima. Takvo je stanje na asfaltu, ali što je s – morskim transportom?
Tržište električnih brodova u 2020. godini težilo je više od četiri milijarde dolara, a predviđa se da bi ta vrijednost mogla narasti na devet milijardi do 2027. godine. Trendovi su, stoga, itekako vidljivi i na – moru.
Trendovi koje "Jadrolinija" itekako prati. Iako je nacionalni brodar početkom ove godine navršio 75 godina postojanja, ne spava na lovorikama. Snagu crpi iz tradicije, a inspiraciju iz okruženja. I ne čudi, stoga, vijest iz sredine svibnja koja kaže kako "Jadrolinija" gradi – tri električna broda.
Naime, predsjednik Uprave David Sopta potvrdio je kako je "Jadrolinija" prvi put pokrenula postupak nabave potpuno električnih brodova koji će prevoziti putnike na lošinjskom, šibenskom i dubrovačkom području. Također je dodao kako se ovdje radi o tek prvom koraku u obnovi flote i jasnom pokazatelju zelenog smjera u kojem nacionalni brodar želi ići, a sve u skladu sa smjernicama hrvatske Vlade i Europske komisije.
– Veliki je to korak "Jadrolinije" prema okretanju zelenim tehnologijama s niskom emisijom stakleničkih plinova. Obljetnica koju obilježavamo ove godine dokaz je da se "Jadrolinija" razvija, prilagođava i prati trendove održivog razvoja te nam je cilj da "Jadrolinija" postane moderna pomorska tvrtka – kazao je Sopta.
Električni brodovi imat će težak zadatak pred sobom – zamjenu legendarnih "Postira", "Tijata" i "Premude", brodova koji su desetljećima održavali linije između Dubrovnika i okolnih otoka, odnosno Elafita, kao i između Šibenika i dijela okolnih otoka te Malog Lošinja, Unija, Suska, Srakana i Ilovika. Uz električni pogon, brodovi će biti opremljeni i dizelskim u slučaju kakvog kvara ili lošeg vremena, te će se struja proizvoditi iz agregata. Što se baterija i punjenja istih tiče, to će se obavljati prigodom svakog pristajanja u luku, zbog čega je "Jadrolinija" već pokrenula dogovore s HEP-om i lokalnim lučkim upravama.
A prije 75. godina sve je startalo – parobrodima (i to onima iz Austro-Ugarske) u kojima, pak, para nije bila dugog vijeka. Već početkom pedesetih godina prošlog stoljeća postojeći brodovi se preuređuju na motorni pogon, te se novi naručuju u domaćim škverovima. Doduše, prvi feribot stigao je iz inozemstva, i to 1965. godine. "Liburnija" je bila prvi feribot na hrvatskoj obali i imala je kapacitet od 700 putnika i 100 vozila.
Prava renesansa flote, pak, uslijedila je 1997. godine, i to postavljanjem kobilica za trajekte "Lastovo" i "Ston" u splitskom brodogradilištu i trajekt "Kijevo" u Kraljevici. U međuvremenu se flota "Jadrolinije" obogatila za više od 30 brodova (!), bilo da se radi o novogradnjama ili katamaranima.
Svi oni s ponosom nose modro "Jadrolinija" na sebi, a tri nova električna broda (prvi od mnogih) dodat će modroj i zelenu, ekološku dimenziju.