Ljetne gužve, osobito one prema Gradskoj luci, postale su splitska tradicija. Željeznički i autobusni kolodvor, te trajektna luka (za putnike i terete prema otocima), u kombinaciji s jednom pristupnom i drugom (odstupnom) još manjom cestom, stvaraju savršene ljetne prometne oluje. Sve više smo svjedoci gužvi koje se Poljičkom ulicom penju do Firula, pa čak i KBC-a Križine. A sa strane Gripa kolona zna početi već na križanju Ulice slobode i Mažuranićeva šetališta.
Iako bi građani, a i turisti, željeli da se takvo stanje ispravi, na rješenje će se ipak malo pričekati, ali je bitno da ono – postoji. Njega je ukratko pojasnio ravnatelj Lučke uprave Split Vice Mihanović i stane u devet riječi.
– Lučka infrastruktura na Stinicama prometno će rasteretiti centar Splita – kazao je.
– Projektom "Rekonstrukcija i proširenje Sjeverne luke na području Vranjičko-solinskog bazena pod upravom Lučke uprave Split" odgovorit će se na porast prometa na optimalan način tako što će se omogućiti prebacivanje teretnih kamiona za opskrbu otoka iz bazena Gradska luka na novoizgrađenu infrastrukturu u Vranjičko-solinskom bazenu. Projekt je u postupku uvrštavanja u popis strateških projekata Republike Hrvatske i u zreloj je fazi pripreme. Ukupna vrijednost investicije je oko 370 milijuna kuna i financirat će se iz EU fondova – kazao je Mihanović.
Detaljnije, projekt obuhvaća investicije u rekonstrukciju i proširenje, uključujući premještanje, lučke infrastrukture luke Split na lokaciju Vranjičko-solinskog bazena. Konkretno, radi se o rekonstrukciji postojeće i izgradnji nove operativne obale u Vranjičko-solinskom bazenu, te premještanje kamiona, odnosno teretnog linijskog obalnog prijevoza prema otocima iz bazena Gradska luka u Sjevernu luku.
– Unaprjeđenje infrastrukture postići će se proširenjem luke Split u Vranjičko-solinskom bazenu, gdje će se proširiti operativna obala s ukupno sedam vezova za ro-ro brodove, i alternativnim opcijama korištenja vezova. Planirani zahvat je u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Splita i Generalnim urbanističkim planom Splita, prema kojem je područje zahvata određeno kao površina infrastrukturnih sustava IS1 – morska luka, međunarodni značaj. U sklopu je gradskog projekta Kopilica – zona "a".
Potreba za pripremom – nadodaje ravnatelj Lučke uprave Split – i provedbom ovoga projekta posljedica je povijesnog razvojnog puta luke Split, tijekom kojeg je potencijal luke popraćen i podržan adekvatnom ponudom i ulaganjima u infrastrukturu, ali zbog prostornog ograničenja nije moguća sva potrebna ulaganja izvesti u bazenu Gradska luka. Općenito, prostorno ograničenje uz značajan rast prometa u bazenu Gradska luka faktor je koji ograničava razvoj luke Split. Time su blokirani i potencijali za daljnje širenje luke Split kao jedne od 20 najvećih putničkih luka u Europskoj uniji.
– Ovako određen projekt predstavlja jedan od rješenja za sveobuhvatne identificirane probleme i ključne izazove s kojima se već susreće luka Split u okviru svakodnevnih obavljanja svojih djelatnosti, a pogotovo u vrijeme vršnih opterećenja za ljetnih mjeseci. Aktivnosti projekta omogućit će i ostvarenje ciljeva projekta, tj. promicanja i poticanja održivijeg i efikasnijeg teretnog i putničkog obalnog linijskog prometa slitske luke s ciljem pronalaženja načina na koji se može ostvariti kvalitetnija integracija veza između luke Split i otoka Splitsko-dalmatinske županije i Dubrovačko-neretvanske županije, te između nacionalnih i međunarodnih morskih luka, zračnih luka i turističkih odredišta, odnosno urbanih područja – zaključio je ravnatelj Lučke uprave Split.
{infobox–gray_full}375962{/infobox–gray_full}