Mislili ste da je luka Split samo ono što vidite u gradskom portu? Gorko se varate, evo što još sve spada pod nju

Luka Split najveća je hrvatska putnička luka i jedna od 20 najvećih putničkih luka u Europskoj uniji. Otvorena je 24 sata i ima oko 18.000 uplova i isplova brodova godišnje. Kopnena površina luke Split iznosi 0,7 km², morska površina iznosi 18,5 km², a dužina operativne obale iznosi sedam kilometara.

Lukom Split upravlja Lučka uprava Split, odlukom Vlade Republike Hrvatske od 24. travnja 1997. godine. Lučka uprava Split je osnovana radi upravljanja, izgradnje i korištenja luke Split. Po namjeni luka Split je luka otvorena za međunarodni javni promet, a prema veličini i važnosti je luka od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Lučka uprava Split je neprofitna pravna osoba čije je osnivanje, ustroj i djelatnost uređeno Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama.

Specifičnost luke Split je složenost sustava sa šest po funkciji različitih lučkih bazena (bez Komiškog bazena). Osim bazena Gradska luka za promet putničkih brodova tu su Vranjičko-solinski bazen i Kaštelanski bazeni B i C za teretni promet, i Kaštelanski bazen D za putničke brzobrodske linije. Dakle, Lučka uprava Split upravlja lučkim područjem na dvjema lokacijama u Splitu, te u gradovima Solin i Kaštela.

Bazen Gradska luka namijenjen je za pružanje usluga putničkim brodovima u tuzemnom prometu, uglavnom trajektima, te međunarodnom prometu, manjim putničkim brodovima, ratnim brodovima i ro-ro brodovima. Najveći dopušteni gaz u luci Split je 7,9 metara, a na vanjskim vezovima 10,5 metara. U Gradskoj luci imamo 27 vezova dužine do 265 metara. Bazen je podijeljen na osam područja: Mandrač, Gat sv. Nikole, Obala Lazareta, Obala kneza Domagoja I, Gat sv. Petra, Obala kneza Domagoja II, Gat sv. Duje, Obala kneza Domagoja III i Vanjski vezovi.