Luka je tu najviše radi naših otočana – kaže ravnatelj Lučke uprave Vice Mihanović, ali pri tome naglašava da su odmah tu po važnosti i svi ostali građani, kao i gosti.
– Uz potrebe stanovništva na otocima, turizam je glavni pokretač prometa domaćih putnika, te poglavito stranih putnika, s obzirom na to da Split služi kao polazište za druge hrvatske destinacije, poglavito otoke – kazao je Mihanović.
Zanimljiv je podatak kako je promet putnika prije epidemije u dva desetljeća narastao tri i pol puta. Brojke ne lažu.
– Naime, u vršnoj 2019. godini imali smo 5,6 milijuna putnika, a 1999. godine 1,6 milijuna putnika. Broj vozila dva i pol puta je veći nego prije 20 godina. U 2019. godini kroz luku je prošlo 830 tisuća vozila, a 1999. godine 326 tisuća – pojasnio je ravnatelj Lučke uprave, osvrnuvši se i na pandemijsko vrijeme.
– U 2020. godini, zbog posljedica epidemije, zabilježili smo značajan pad putničkog prometa, koji se s 2,6 milijuna putnika više nego prepolovio, dok je broj vozila koja su proputovala kroz luku pao za četvrtinu, tako da smo prošle godine imali promet od 613 tisuća vozila. Međutim, očekujemo brz povratak prometa na predepidemijsku razinu, uz stopu rasta od oko pet posto godišnje. To je utemeljeno na očekivanom prometu u 2021. godini. Naime, luka Split već je ove godine zabilježila značajan rast pomorskog prometa. U ovoj godini očekujemo da ćemo imati i 4,2 milijuna putnika i 858 tisuća vozila. Dakle, očekujemo rast putničkog prometa od 58 posto i rast prometa vozila od 40 posto. Prometni pokazatelji za vozila bit će već ove godine veći nego u vršnoj 2019. godini. Možemo sa sigurnošću reći da je putnički promet u luci Split na putu oporavka.
Što je i dobro za čuti jer je luka od presudne važnosti za razvoj turizma u Splitu i regiji. Primjerice, domaći i strani turisti nakon dolaska u Split koriste trajektne i katamaranske linije za posjet otocima. Stope rasta za ljetne mjesece trebale bi biti povezane s predviđenim rastom turističkog prometa u Hrvatskoj, poglavito u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
– Luka Split ima ključan utjecaj na regionalno i nacionalno gospodarstvo, to se odnosi kako na teretni, tako i na putnički promet. Primjerice, izletnički program za putnike na kružnim putovanjima pridonosi razvoju zaleđa. Također, luka Split dio je sveobuhvatne TEN-T mreže EU-a. Zbog svoje gospodarske snage, geografske pozicije, ali i kulturne baštine, Split ima ključnu ulogu u razvoju Splitsko-dalmatinske županije, pa čak i četiri dalmatinske županije u cjelini, te predstavlja njihovo ekonomsko i socijalno središte. Najbliže zaleđe luke Split je područje Splitsko-dalmatinske županije, rubna područja susjednih županija te rubni dijelovi Bosne i Hercegovine. Preko Splita zaleđe luke Split strukturno je povezano sa srednjodalmatinskim otocima – kazao je ravnatelj Mihanović.
Turističko značenje luke Split ima nekoliko dimenzija. Naime, osim središnje uloge u razvoju Dalmacije, grad podno Marjana, skupa sa svojom lukom, važan je i zbog svoje izvrsne pozicije na Mediteranu i u EU-u, kao i zbog prometne infrastrukture. Split je privlačan za putnički, ali i za teretni promet, i to ne samo pomorski, već i zračni, željeznički i cestovni.
– Split je sa Zagrebom povezan autocestom A1, a s Dubrovnikom jednim dijelom autocestom A1, a drugim dijelom Jadranskom magistralom. Autobusi prometuju za brojne destinacije u Hrvatskoj, susjednim istočnim zemljama i EU-u. Split je također povezan željezničkom mrežom. Ipak, pomorstvo je najvažniji čimbenik koji pridonosi prometnom značenju Splita i županije. Pomorski promet i djelatnosti koje su vezane uz more pokretači su razvoja gospodarstva kroz tzv. plavi rast.