Zagrebačko sveučilište vodi lukrativan biznis u Dubrovniku. Ne, ne radi se u prodaji diploma, Bože sakloni. Shvatili su da će više novca zaraditi kroz iznajmljivanje smještaja i ugostiteljstvo. Da se ne bi postavljala suvišna pitanja o turističkoj pristojbi, kategorizaciji, sanitarno-tehničkim uvjetima za ugostitelje, Sveučilište je uspjelo svoj core business, dakle obrazovanje, povezati s ugostiteljstvom i turizmom.
No, krenimo redom. Javnim novcem, Sveučilište je u mandatu rektora Damira Borasa uredilo tri apartmana u zgradi koju Dubrovčani znaju pod nazivom Preparandija, a u kojoj je Inter-Univerzitetski centar danas tek podstanar. Budući da su turizam i ugostiteljstvo ozbiljan posao, rektor Boras je za šefa Poslijediplomskog centra u Dubrovniku postavio osobu od povjerenja – muža svoje nećakinje Frana Hartmana. Hartmanova karijera u dubrovačkom centru Sveučilišta u Zagrebu razvijala se postupno.
I stručnost i veza
Najprije je bio direktor Dormitorija, potom stručni savjetnik Sveučilišta, da bi na natječaju avancao i postao voditelj Poslijediplomskog centra. Inače je nautički inženjer, osnivač i direktor, odnosno prokurist u dvije svoje tvrtke, a tijekom ljeta vozi goste na izlete gliserom. U par riječi – nevažno je što je Hartman obiteljski povezan sa sada već bivšim rektorom, važno da se radi o svestranoj i stručnoj osobi. Potpuno posvećenoj svokom svom poslu - privatnom i državnom. A drukčije nije ni mogao jer je tadašnji rektor, ženin ujak, svakog ljeta s obitelji dolazio u kontrolu. Tako su pisali mediji pozivajući se na svjedoke iz susjedstva. Hartman ima još jednu vezu s kojom se diči - u javnoti rado dijeli svoju fotografiju sa "za dom spremnim" Markom Skejom, čovjekom koji se ponosi brčićima na Charlija Chaplina. Ili Adolfa Hitlera. Prvi samo glumi, a drugi je stvarno bio teški idiot, no Skejo nikad nije otkrio tko mu je od njih stilski uzor. Možda Hartman zna...
Zanimljiv je Hartmanov model po kojem funkcionira turističko ugostiteljski sektor Sveučilišta u Zagrebu. Uvidom u sudski registar vidljivo je da je sveučilišna "spavaonica" s tri apartmana uprihodila 2022. solidnih 2,6 milijuna kuna ili po novome 345 tisuća eura. Dubrovački vlasnici apartmana na takav prihod mogu biti samo ljubomorni. No problem je što ni rashodi nisu bili puno manji pa je u blagajni ostalo svega 60 tisuća kuna ili nepunih 8 tisuća eura. Jedan, a ne tri dubrovačka apartmana na tako atraktivnoj lokaciji odmah uz gradske zidine, na korak do Danača godišnje bi zaradio više od toga.
Osim Dormitorija, zagrebačko sveučilište u Preparandiji vodi i kavanu Atrijum koja nudi usluge kave pauza, domjenaka, te obroka za sudionike obrazovnih programa u samoj zgradi, ako se za njih odluče. Svi organizatori predavanja i konferencija, poput IUC-a moraju se odlučiti isključivo za usluge domjenka kavane Atrijum. Druge opcije nnisu dopuštene. Sveučilište, odnosno njegov voditelj Frano Hartman naprosto ne dopuštaju da organizator dovede vlastiti, bogatiji, drukčiji ili cjenovno povoljniji catering. Drugim riječima, kavana Atrijum – koja je ime dobila po atrijumu kojeg je Sveučilište najprije devastiralo pa onda moralo vratiti u prvobitno stanje – ima apsolutni monopol u tim prostorima I morala bi poslovati fantastično. Ale negdje očito zapinje, pa smo pokušali otkriti gdje curi lova.
Rupa u obrazovanju
Budući da se svi ovi poslovi rade javnim novcem, jer Sveučilište u Zagrebu nije privatna nego državna obrazovna institucija, Franu Hartmanu smo još u rujnu poslali nekoliko novinarskih pitanja. Pitali smo ga koliko zaposlenika radi u kavani Atrijum i kako je ona registrirana. Zamolili smo i za podatke o rezultatima njenog poslovanja u ovoj i prošloj godini. Pitali smo i kolika je cijena domjenka po osobi u kavani Atrijum jer i najgora betula mora istaknuti svoju cijenu. Zanimalo nas je vodi li se Sveučilište istim poslovnim načelom u Dormitoriju i kavani Atrijum. Naime, ako korisnici prostora za pauze i domjenke smiju koristiti samu usluge ove kavane, logično bi bilo da i predavači moraju noćiti u Dormitoriju, a ne u nekom povoljnijem smještaju izvan Sveučilišta.
Budući da nije odgovorio tijekom rujna jer se, pretpostavljamo bavio turizmom - malo na Sveučilištu, malo u privatnim tvrtkama - na pitanja smo ga podsjetili opet u listopadu, pa pristojno čekali sve do danas. No odgovora na pitanja o poslovanju ove ustanove od javnog interesa nema. Umjesto toga, Hartman je preko dvojice posrednika zamolio da se ovaj tekst ne objavi. Svim se srcem nadamo im posrednik nije prenio naš odgovor na ovaj sramotan, naprosto bestidan zahtjev. Jer takvu pouku iz reproduktivne anatomije, u korelaciji s rodoslovljem, svaki bi normalni sud smatrao neobranjivo utuživom. Bez obzira na olakotne okolnosti.
I kad smo već kod zakona, Hartaman i njegov šef, dakle rektor, kao voditelji ustanova od javnog značaja, imaju ne samo moralnu, nego i zakonsku obvezu odgovoriti na novinarska pitanja. No, eto, i najbolja sveučilišta ostave poneku rupu u znanju, pa ovu lekciju još nisu savladali. Na mlado je, ima se kad.
Upit dakle još uvijek stoji – gdje su pare i kao ih trošite?
Nadamo se odgovoru prije početka turističke sezone jer razumijemo da ste tada zauzeti.