StoryEditorOCM
Hrvatskadubrovnik

Skup o Inoslavu Beškeru: Bio je intelektualni influencer koji je ostavio traga i u medijskoj i u akademskoj profesiji

Piše Kristina Filičić/ DV
20. rujna 2023. - 13:57

- Krajem lipnja preminuo je Inoslav Bešker, legenda hrvatskog novinarstva, autor tisuća i tisuća članaka koji je objavio deset knjiga, predavao na nekoliko sveučilišta i uveo niz kolegija. Nema čovjeka koji se može usporediti s profesorom Beškerom. Za sobom je ostavio golemi trag, što se vidi kako vrijeme prolazi. Sve smo svjesniji da nije jednostavno postići ono što je on postigao za svojih 70 i nešto godina. Objaviti toliko toga, pokazati znanje u nizu područja, u početku je posebno bio specijaliziran za glazbu i religiju, a kasnije se pretežno bavio problematikom medija, a u zadnjih tridesetak godina pokrivao je talijanske političke probleme jer je živio u Rimu. Njegova ostavština je papirnata, ali i digitalna, on je bio od onih ‘omnia mea mecum porto‘, sve je nosio sa sobom, imao je čvrsti disk od nekakvih 600 terabajta gdje je sa sobom svuda imao svaki tekst koji je ikad napisao. Kad biste ga nešto pitali, a ne bi znao odmah odgovoriti iz glave rekao bi ‘pričekaj malo‘ i tapa-tapa-tapa, pretražio i našao test u kojem je već nešto napisao o temi. To je nedostignut pojam za nekog našeg prosječnog novinara – kazao je prof. Nenad Prelog o kolumnistu i novinaru Inoslavu Beškeru, piše Dubrovački vjesnik.

Na memorijalnom skupu posvećenom životu i radu dugogodišnjeg dopisnika Jutarnjeg lista, Globusa i Slobodne Dalmacije iz Rima, koji se održava u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, posebna pozornost dana je različitim aspektima njegovog djelovanja u medijima, a dio skupa je posvećen enciklopedističkoj i leksikografskoj aktivnosti Inoslava Beškera te njegovoj znanstvenoj i nastavnoj karijeri, uključujući predavanja na Sveučilištima u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, uvođenje novih kolegija te pisanje i uređivanje znanstvenih djela i udžbenika.

image

Memorijalni skup u sjećanje na Inoslava Beškera

Božo Radić/Cropix

- Inoslav Bešker je stvarno ostavio duboki trag na Sveučilištu u Dubrovniku, odnosno na Odjelu za komunikologiju. Predavao je skoro više od 10 godina, predavao je tri kolegija: Osnove novinarstva, Osnove komunikologije i Religijsku kulturu i u tom razdoblju, što kroz preddimplomske, što kroz diplomske studije, bio je nastavnik 565 studenata. Siguran sam da svi naši studenti jako dobro pamte sva njegova predavanja koja su bila vrlo zanimljiva i stvarna s obzirom na to da je bio profesionalni novinar. Isto tako, način na koji je to profesor Bešker predavao i izlagao, kako ih je mentorirao, utjecalo je da dobar dio njih danas budu uspješni novinari. Siguran sam da će upravo kroz te studente, sjećanje i znanje koje je na njih prenio profesor Bešker, nastaviti živjeti i dalje, kazao je pročelnik Odjela za komunikologiju Mato Brautović.

Znanstvenik, novinar, pedagog

Dirljivim riječima kolege Inoslava prisjetio se novinar i kolumnist Jutarnjeg lista Željko Trkanjec:

- Reći ću vam kako je došao u Hanza Mediju. Kad smo osnovali Jutarnji list 1998., tad je to bila EPH, tad nam je urednik Globusa rekao: ‘Treba nam Inoslav Bešker‘ pa su nas onda u Jutarnjem pitali zašto nam treba. One sekunde kad je Inoslav počeo pisati za Jutarnji list, svi su shvatili zašto nam treba. Upravo zbog toga da reagira u pravom trenutku, da nazove i kaže ovo: ‘To nam je važno!‘. Ta njegova sposobnost da razlikuje važno od nevažnog, zabavnog i važnog, to je nešto što je mene obilježilo kao novinara, što je Jutarnjem listu dalo pečat novine kakva jest i Slobodne Dalmacije kad je za nju počeo pisati...I što ćemo mi sad? I nakon tri mjeseca kad krenemo, a dogodilo se nešto u Vatikanu, uvijek slijedi to pitanje ‘Što ćemo mi sad?‘ - rekao je Trkanjec i nastavio:

- Ovo mjesto u Dubrovniku je sjajno pokazivalo dvojnost njegove profesionalnosti, s jedne strane znanstvenik koji je bio na konferenciji, s druge strane novinar. Bio je uistinu veliki znanstvenik, njegove knjige to i pokazuju, uvijek je imao što reći, ali je znao i da mora čuti druge što kažu i uvijek je bio novinar koji nikad, u svojih preko 50 godina novinarskog staža, nije zaustavio tekst, nije se dogodilo ni jednom da njegova kolumna ne izađe. Ostavio je tako dubok trag u hrvatskom novinarstvu, u ukupnom medijskom prostoru. On je jedinstven slučaj gdje su se ta dva aspekta gotovo preklopila. Znanstvenik koji je novinar, to znanstveno je izbijalo kroz novinarstvo, i obratno. Znanstvenik je bio pedagog prema novinarima. Koliko je on vremena potrošio radeći s mladim novinarkama i novinarima, upozoravajući na pogreške. Provjeriti, provjeriti..., to je ono što je Bešker ostavio u novinarstvu, taj znanstveni aspekt - nemojte biti brzi, sve provjerite da ne bude poogreške. Iako, teško je priznavao pogreške, ali bi ih prihvatio i više ih nije ponavljao, rekao je Trkanjec.

image

Željko Trkanjec: Bio je uistinu veliki znanstvenik i uvijek je bio novinar koji nikad, u svojih preko 50 godina novinarskog staža, nije zaustavio tekst, nije se dogodilo ni jednom da njegova kolumna ne izađe

Božo Radić/Cropix

On je još dodao kako bi od velike koristi po društvo u Hrvatskoj bilo kad bi osobe iz znanstvene zajednice bili znatno prisutniji u medijskom prostoru. Beškerov pristup jeziku je bio specifičan, nepokolebljiv, kazao je, pa se spomenuo kako je Bešker isključivo pisao Evropa, nikada nije prihvatio Europa, a u skladu s Beškerom, nije konklava nego konklav. Razmišlja napraviti rječnik Beškerovih idioma.

Split zauvijek u srcu

- Ino je bio vatikanist svjetskog glasa. Beškera su cijenili u Vatikanu. Katolička crkva mu to nije priznavala, ne nužno sam vrh nego primarno svećenički krug. Naprosto jer u velikoj mjeri nisu vjerovali da čovjek koji toliko zna o religiji kršćanstvu, katoličanstvu i ostalim religijama, nije član niti jedne religijske zajednice. Tražilo se od njega da uz svaki tekst o crkvi stoji ‘autor nije vjernik‘. A on je toliko dobro poznavao katoličanstvo i kršćanstvo da kad u Vatikanu slučajno ne bi bilo prevoditelja papama onda je prevodio Bešker - kazao je Trkanjec pa spomenuo kako je Bešker svojim utjecajem u Vatikanu pozitivno utjcao na stav Vatikana kad je riječ o Hrvatskoj i priznanju Hrvatske.

Ana Radović Kapor na početku izlaganja naglasila je kako je prva znanstvena konferencija na kojoj je ikad bila, bila upravo ova u IUC-u U ‘naša kako je Ino zvao‘.

- Tri su aspekta djelovanja Inoslava Beškera, tri dimenzije. Prva bi bila Inoslav kao neslužbeni diplomat, budući da je dobar dio života živio u svojoj domovini Italiji i da je imao svoju domovinu Hrvatsku, konstantno je bio poveznica između te dvije zemlje, veza između Hrvatske i Svete stolice. Uzimajući u obzir koncept nove diplomacije koji uključuje dolazak novih međunarodnih subjekata na diplomatsku scenu. Inova je uloga u tom pogledu u prijeratnom i ratnom razdoblju bila velika. Za Ina neki kažu da je bio Jugoslaven i komunist, ali nikad nećemo čuti ono što je on napravio za Hrvatsku i to samim pisanjem u talijanskim medijima o ratu i prijeratnom razdoblju. Referira se tako na gostovanja srpskih književnika u Italiji, to su bili Dobrica Ćosić i Milorad Pavić, koji su radili na razdoru tadašnje države. Ino u tim tekstovima nije gledao blagonaklono na ta gostovanja, kazala je Ana Radović Kapor te dodala:

image

Sudionici memorijalnoga skupa posvećenog Inoslavu Beškeru u Interuniverzitetskom centru Dubrovnik

Božo Radić/Cropix

- Njegovo pisanje umnogome je pridonijelo da hrvatska država zauzme stav i usmjeri diplomatsko djelovanje prema Italiji kako bi se došlo do prave informacije, bilo je to predinternetsko doba kad informacije nisu tako brzo putovale kao danas. Ina također možemo vezati uz koncept kulturalne diplomacije, ispravljao je moje tekstove i govorio da je svaka diplomacija kulturna, ali ona diplomacija koja se bavi kazalištem i književnošću je kulturalna diplomacija. Ino je puno radio na kulturalnoj diplomaciji između Hrvatske i Italije, a posebno Splita i Italije. Bez obzira što je dugo živio u Zagrebu, a potom i u Italiji, njegov identitet je bio prilično splitski. Priređivao je predstave u Italiji, mahom iz splitskog HNK. Bilo da se radilo o drami ili operi, aktivno je sudjelovao u promoviranju i odabiru tekstova. Prisustvovao je prijemu splitske djece kod pape 1991. I sam je redovito bio član izaslanstava kod pape u Vatikanu i tako je iskoristio jednu priliku 1996. da postavi pitanje papi kad će doći u posjet Splitu. Sve me to veže uz izraženi Inov splitski mentalitet. Papa je dvije godine nakon toga i došao u Split. Ino je i inače koristio svaku priliku kako bi među državnicima i diplomatima promovirao ono što je u tom trenutku važno za Hrvatsku.

Stalno je stajao u obranu žena

- Govorila bih o Beškeru i kao intelektualnom influenceru pri čemu se ograđujem od današnjeg značenja riječi ‘influencer‘ kao nekog tko koristi društvene mreže za financijsku dobit. Ino je ostavio traga i u medijskoj i u akademskoj profesiji. 1964. bilo je njegovo prvo javno izlaganje, Slobodna Dalmaciji piše da je tadašnji 14-godišnji dječak Inoslav Bešker održao predavanje o Ivanu Meštroviću s projekcijama. 1966. osvojio je nagradu za najduhovitijeg srednjoškolca u Splitu. Kako je Ino sazrijevao, tako je i njegova potreba da se zauzme za pravdu jačala pa je 1968. sudjelovao na prosvjedima, što je opisao 2018. Kao intelektualni influencer, 2006. odlazi s Fakulteta političkih znanosti jer su studenti kojima je dao zadatak da u Saboru prikupe informacije od zastupnika istjerani iz hrvatskog Sabora bez isprike dekanici koja se ispričala hrvatskom Saboru, što je Inu bilo neprihvatljivo. Jasno je ilustrirao kako su studenti bili šikanirani i zato je otišao s Fakulteta političkih znanosti. Neki su uzimali pretplatu na Jutarnji list samo kako bi čitali njegove kolumne, čitatelji su njega kao autora izazivali pitanjima na koje je on bio spreman odgovoriti u svojim tekstovima. Rubrike kao "Riječ dana" ili "Riječ tjedna" kasnije su pretočene u knjigu, što nam ostaje kao referenca današnjeg vremena.

- Bešker je bio promotor feminizma, napisao je na tisuće tekstova na tu temu. U njegovom znanstvenom radu propitkivao je prijevode Fortisa i značenje riječi u ‘Hasanaganici‘. Pratio je i takozvano žensko pismo koje ženu prihvaća kao ravnopravnu, a ne potlačenu. Ino je u pisanju često reagirao na temu žena. Nakon objave teksta u Glasu Koncila 2016., Ino staje u obranu ženskog pitanja. Imao je dvije riječi, jednu pozitivnu ‘žena‘ i jednu negativnu ‘laž‘. Stalno je stajao u obranu žena, a primjer je njegova reakcija nakon kaznene prijave protiv Jelene Veljače i Nataše Janjić. Bilo je to 2021. kad je djevojčica preminula uslijed povreda nanesenih u obitelji. Gdje god je mogao pokazati podršku ženama i njihovoj snazi, Ino je to učinio kroz svoje pisanje, zaključila je Radović Kapor.

Ustrajni borac protiv lažnih vijesti

Damir Boras, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu je kazao:

- Naš Inoslav, za kojeg se tražilo da piše ‘nije vjernik‘, njegovo ponašanje je bilo možda najkršćanskije od svih novinara jer on je rado pisao o grijehu, ali grešnicima je opraštao. Nikad se nije spuštao na razinu pisanja laži. Imao je fantastično obrazovanje, a ne možete vi pisati ako nemate jedno temeljno vrhunsko obrazovanje koje je on stekao i u Klasičnoj gimnaziji koju je, moram reći, završio prije roka. Veliko temeljno znanje koje mu je dala klasična gimnazija i kasnija stjecanja znanja, njegova intelignecija i asocijativna memorija učinili su ga takvim i on nikada sebi nije dozvolio da njegove kritike padnu ispod određene razine - kazao je Boras.

image

Damir Boras, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu: Njegovo ponašanje je bilo možda najkršćanskije od svih novinara jer on je rado pisao o grijehu, ali grešnicima je opraštao

Božo Radić/Cropix

Memorijalni skup je dio međunarodne konferencije ‘Informacijske znanosti i novinarstvo‘ koja se već 28 godina održava u Dubrovniku, a Inoslav Bešker je dugo godina bio jedan od organizatora. Rečeno je, među ostalim, kako je propustio tek četiri dubrovačke konferencije, a uvijek je pridonosio britkim i jasnim predavanjima, a teme lažnih vijesti često se doticao. Suorganizatori skupa su Interuniverzitetski centar u Dubrovniku, Sveučilište u Dubrovniku i Hanza media, institucije u kojima je dr. Inoslav Bešker intenzivno djelovao tijekom posljednjih dvadeset godina. Direktor razvoja lokalnih i specijaliziranih izdanja Hanza Media Jadran Kapor, ujedno i glavni urednik Dubrovačkog vjesnika, sudjelovao je na skupu kao predstavnik suorganizatora.

Na skupu su osobno izlagali ili poslali radove koji su se pročitali: Antun Vujić, prof. Stjepan Malović, Nada Bruer Ljubišić, Majda Tafra Vlahović, Ana Radović Kapor, Mato Brautović, Romana John, Damir Boras, Nenad Prelog. Najinteresantnija izlaganja s memorijalnog skupa bit će objavljena u Zborniku radova.

Inoslav Bešker doktorirao je na Sveučilištu u Milanu temom o fenomenu morlakizma u europskoj književnosti, bio je prepoznat po svom znanstvenom radu, brojnim knjigama i uspješnoj znanstvenoj karijeri. Bio je redoviti profesor kroatistike na Sveučilištu u Splitu od 2013. godine; profesor slavistike na Orijentalnom sveučilištu u Napulju, na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, te na Sveučilištu u Bologni. Predavao je istraživačko novinarstvo na Sveučilištu u Zagrebu. Na Sveučilištu u Dubrovniku bio je od 2013. do 2023. profesor novinarstva i komunikologije, piše Dubrovački vjesnik.

image

Iza Inoslava Beškera ostale su na tisuće novinskih tekstova, stotine studenata i devet knjiga

Ronald Goršić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. veljača 2024 22:20