U medijski najrazvikanijem požaru umalo je izgorjela zakonom zaštićena petstotinjak godina stara platana u Trstenom, čije će stanje sljedećeg tjedna na terenu ispitati stručnjaci zagrebačkog Šumarskog fakulteta. Uslijedio je požar guste borove šume na Kobašu, a gorjelo je i u Neretvi, najviše u Mektoviću i jednom u Konavlima. Ukupna opožarena površina premašuje 7 hektara, a sve zbog istog razloga – nehajnog sezonskog spaljivanja korova.
Organizacijski zahtjevno
Na opreznije 'rukovanje' vatrom u baštini apelirali su i policija i vatrogasci koje smo pitali je li dovoljno samo telefonom obavijestiti o namjeri paljenja korova da se oslobodite krivice za eventualni požar:
- Pravilo je da ljudi prijavljuju paljenje vatre tako da ostave podatke, svoj broj mobitela i lokaciju paljenja najbližoj postaji. U skladu s vremenskom prognozom, mi im onda odobrimo paljenje ako nema vjetra, u protivnom zatražimo odgodu – ističe županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović. Na upit nadziru li se preventivno prijavljene lokacije paljenja radi provjere poduzetih sigurnosnih mjera, odgovara kako za to na terenu nema mogućnosti:
- Vikendom bude na desetke, da ne rečem i stotine prijava paljenja diljem županije,što se jednostavno ne može pokriti ophodnjama u kojima bi bili vatrogasac i policajac. Uzmite za primjer Pelješac gdje mještani ovih dana intenzivno rade oko loze i maslina, pale pruće, trebalo bi ih stalno nadzirati a kako kad nema dovoljno ljudstva? U Janjini imamo samo jednog vatrogasca, taj bi trebao cijeli dan obilaziti vinograde i opet ne bi ništa stigao. To je organizacijski jako zahtjevno – govori Simović i savjetuje što učiniti na prevenciji nenadanih požara:
- Svakako treba dovesti vodu do lokacije paljenja, odmaknuti vatru od šume i, što bi bilo posebno korisno, imati pri ruci naprtnjaču napunjenu vodom, kako bi se odmah djelovalo ako plane gdje ne treba. Ljudski faktor je ključan, no uvijek su mogući i nepredviđeni incidenti kao u Trstenom, kad je čovjek poduzeo sigurnosne mjere ali je iznenada zapuhao vjetar i odbacio žar na platanu – kaže naš sugovornik i dodaje kako posljednjih godina ljudi ipak nisu neodgovorni kao nekad, više paze da ne naprave štetu.
Komu prijaviti?
Na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske u prošloj, 2019. godini, evidentirali su 153 požara na otvorenom prostoru. Od početka ove godine već su evidentirana 42 takva.
- Materijalna šteta iz prošlogodišnjih požara procjenjuje se na oko 500 tisuća kuna, dok je ovogodišnja oko 13 tisuća kuna – kažu iz policije i podsjećaju kako je prema Zakonu o zaštiti od požara i Županijskoj odluci o provođenju posebnih mjera zaštite od požara do 1. svibnja spaljivanje korova dopušteno, ali uz točno propisane mjere zaštite:
- Prije početka loženja vatre treba izvijestiti nadležnu vatrogasnu postrojbu, te oko mjesta na kojemu će se ložiti vatra očistiti travu i drugi zapaljivi materijal. Nužno je osigurati vodu i druga priručna sredstva za gašenje, te ne napuštati mjesto loženja dok se vatra nije u potpunosti ugasila – upozoravaju iz PU dubrovačko-neretvanske te pozivaju građane da saznanja o osobama koje lože na područjima gdje je to zabranjeno ili suprotno zakonskim propisima o tome obavijeste policiju pozivom na telefonski broj 192 ili putem mobilne aplikacije MUP – Sigurnost i povjerenje.