Stavite pamet u mirovanje svi vi koji gledate 'Overlorda'. Tako bi mogla glasiti preporuka za potencijalnu publiku ratnog horora koji na, najblaže rečeno, pomaknut način tematizira saveznički desant na Normandiju 1944.
Početak filma producenta slavnog J.J. Abramsa ( revival Zvjezdanih staza, TV serijala Izgubljeni...) u znaku je spielebergovski spektakularnih scena iskrcavanja američkih vojnika iz transportnih zrakoplova pod paljbom nacističkih bitnica.
Pogibeljni padobranski desant pratimo iz perspektive tamnoputog vojaka Boycea, ustrašenog dobričine u superiornoj interpertaciji Jovana Adepa. I baš kad se učini da film naginje inačici 'Spašavanja vojnika Ryana', zatekne vas brza distorzija žanra.
Nakon prizemljenja šačice preživjelih soldata na okupirano francusko tlo, slijede prizori strave i užasa koji su češće smiješni nego jezivi. Na pladnju su svi stereotipi šund hororca: tajni nacistički laboratorij u kojem zločesti doktor jako nalik Mengeleu na jadnim seljacima provodi pokuse s ciljem stvaranja nadrase vojnika.
Okljašteni zombiji uokolo bauljaju nakon što im injekcijom krvnički ubrizgaju serum za jačanje, jedni se kriju po sobičkima, drugi naganjaju žrtve po mračnim labirintima. Usred te zavrzlame u osvit D Daya upadaju američki diverzanti zaduženi za miniranje njemačkog odašiljača iznad zločinačkog gnijezda.
Amere predvodi pragmatični desetnik sa sadističkim navadama kojega tumači Wyatt Russell, plavokosi sin poznatijeg tate Kurta. Nacistički mu je pandan časnik (Pilou Asbeak) koji terorizira seljane i seksualno iskorištava domaću curu Chloe (Mathilde Olliver), prirodnu saveznicu američkih diverzanata.
Unatoč sadržajnim vrludanjima i poigravanju klišejima, 'Operacija Overlord' nije katastrofalan uradak kakav se iz sinopsisa na prvu možda doima. Australski redatelj Julius Avery začuđujuće se dobro čupa iz žanrovskih zamki, toliko da na momente izgleda da u njih upada smišljeno, kako bi pojačao dojam kod publike.
U suradnji s američkim scenarističkim dvojcem Billyem Rayem i Markom L. Smithom film radi bez kompleksa, kao chef koji od hrpe loših sastojaka priprema sasvim jestivo jelo. Sve je kod 'Overlorda' natopljeno krvlju, pretjerano i natrpano, a opet nekako funkcionira. Dobrim dijelom je to zasluga glumačke ekipe koja nije zvjezdana, ali jest pouzdana i nesklona karikiranju.
A dodatno su jamstvo i brand J.J. Abramsa i njegove produkcijske tvrtke Bad Robot, koja se amblemima ovom zgodom prilagodila ikonografiji Trećeg Reicha. 'Overlord' je novi dokaz da se J.J. Abrams ne laća projekata osuđenih na propast.