StoryEditor
Dalmacija‘Slobodna’ pokreće niz projekata kroz koje će hrvatsko mediteransko zaobalje zauzeti dostojno mjesto među turističkim odredištima svijeta

ZAGORSKA ARKADIJA Ovdje uživaju oni koji znaju što žele (FOTOGALERIJA)

Piše PSD.
11. studenog 2011. - 18:20
Prije stotinu godina uz Roški slap na rijeci Krki zaplovio je prvi turistički brod Dalmatinske zagore, što je bio jedan od početnih koraka u prezentiranju rajske ljepote dalmatinskog zaleđa posjetiteljima iz cijelog svijeta.

Poradi nesklonih povijesnih okolnosti, do danas je ostala gotovo neotkrivena, i dok je priobalje preplavljeno turistima, u zagorskoj arkadiji uživaju oni koji znaju što žele. No, ljepota Zagore mora postati dostupna svima. Slobodna Dalmacija stoga će u sljedećih nekoliko godina pokrenuti niz projekata uz pomoć kojih će hrvatsko mediteransko zaobalje zauzeti dostojno mjesto među turističkim odredištima svijeta.

Prezentirat će se zagorska priroda, običaji, kultura, etnologija, povijest, sportske aktivnosti, gastronomija... Kroz niz monografija, brošura, izložbi i na sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu.

U njoj se povijest nije šaptala

Što pokazati današnjem svijetu iz ove neodoljive zemlje na čijim je planinama i poljima, uz rijeke i svetišta, nastajala osebujna kultura, stvarala se nacionalna povijest i pratili svjetski civilizacijski tokovi. Rastegnuta od Krke do Neretve, ugnijezdila je varošice, sela i zaseoke, polja, doline, planine, rijeke i jezera u kninskoj, drniškoj, zminskoj-mućkoj, vrličkoj, cetinskoj, kliškoj, omiškoj, imotskoj i vrgoračkoj krajini, te mosorskim Poljicima.

Na njoj povijest nije šaptala, nije drijemala na jastucima, nije imala vremena za dokolicu. Od prapovijesti, grčke kolonizacije, rimskog, karolinškog, bizantskog, hrvatskog, osmanlijskog, venecijanskog, habsburškog i Napoleonova doba, njezinim su poljima i planinama toptali konji, sjekli mačevi, udarali topovi, padale i dizale se zastave vojski, vjera, kultura i običaja.

Otvrdle ljude bistra uma i žuljavih ruku u okamenjenom ambijentu stare Dalmacije: oštri zrak opija nosnice, studena voda sadrži sam smisao života, škrtu zemlju što rađa rajske plodove; gustu esenciju okusa, mirisa, oblika.

Obići ćemo Modro i Crveno jezero, nacionalni park Krka, spustiti se tokom Cetine preko Sinjskog, Imotskog i Vrgoračkog polja, uspeti se na vrhove Dinare, Mosora, Biokova i Svilaje, sići u Poljica, posjetiti građevine, tvrđave, svetišta i gradiće, ispričat ćemo povijest Zagore od prapovijesti do danas, naučiti kako se priprema pršut, peče soparnik, motaju arambaši i muti bikla.

Predložit ćemo posjetiteljima kako da najbolje iskoriste vrijeme u Zagori za suvremene sportske aktivnosti, ponosno napomenuti da je u Trilju prije dvije tisuće godina igran prvi nogomet.

Bavit ćemo se i kulturom, starim zapisima, arheološkim nalazima, povijesnim blagom skrivenim u zemlji vrtača i ovaca; hoditi u procesijama, pa zaojkati, zagangati, zarerati i na koncu zaplesati pučka kola u kićenim nošnjama. Ukratko, prošetat ćemo, obletjeti, projahati i zaroniti u čudesan svijet zemlje Zagore, posebne na prvi pogled!

Damir ŠARAC
snimili ante verzotti, matko biljak,
tom dubravec, božo vukičević

Glazba arhaike

U glazbi Zagore, osobito pjevanju, može se osjetiti arhaični vjetar golog kamenjara; u drniškim i poljičkim ojkavicama, imotskoj i vrgoračkoj gangi, sinjskoj reri, junačkim desetercima, u svirci gusala i dipala, još živi doba pradjedova, bitaka, opsada, ali i ljubovanja, ljubav je rasvjetljavala tamnu historiju. I plesalo se, kola su obilježavala derneke, pučka slavlja povezana s vjerničkm blagdanima, kad se hodočastilo, susretalo, slavilo.


Ekološki park

Prirodoljupci za Zagoru imaju dvije riječi: čista i nevjerojatno raznolika. Planine, rijeke, jezera, polja, na njima mlinice, vinogradi, poljoprivredne kulture, čine je vrlo dinamičnim područjem, pravim ekološkim parkom.


Okusi i mirisi

Kad je riječ o delicijama, ima Zagora i za to odgovor; djevičanska priroda, snalažljivost ljudi koji pripremaju hranu i naslage tradicije, na stolove polažu opojna jela, prepuna okusa i mirisa.
Vrlo star način pripremanja kruha te jela od mesa i povrća je na kominu - ispod peke, cripnje ili sača, posude od pečene gline ili lijevanog željeza.


Antički balun

Prvi nogomet igrao se u Dalmatinskoj zagori! Nevjerojatno? Bolje promotrimo antičku nadgrobnu stelu rimskog dječaka Gaja Laberija, koji je živio u prvom stoljeću, pronađenu u Gardunu pored Trilja. U ruci, kako ga Cetinjani zovu – ‘mali s balunon’, drži loptu šivanu od 28 šesterokutnih komada kože, koja nevjerojatno podsjeća na današnje, a FIFA je još 1969. godine priznala ovaj spomenik kao prvi u svijetu posvećen nogometu. U spomen na malog nogometaša svake se godine ondje odigrava kostimirana utakmica između Delmata i Rimljana, pred carem Dioklecijanom i caricom Priskom.


Teren koji je pripremila priroda

No, Zagora je sjajan teren za bilo koji od suvremenih sportova. Čist zrak, vode i zemlja poligon su koji tek iščekuje ulazak u rekreacijske planove. Biciklizam, alpinizam, slobodno penjanje, planinarenje i duge šetnje sjajno pristaju pitomim planinama, brze rijeke pravi su teren za rafting, kanjoning i kajak. Većim jezerima klize veslači, poljima i šumama uživaju jahači konja, a svi skupa svjedoče o Zagori jednu bitnu stvar: tako je čista!  


Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. rujan 2022 06:29