Radomir Jurić proslavio 75. rođendan: "Malo je onih koji vole Zadar na način na koji ga Vi volite"

U Arheološkom muzeju Zadar svečano je obilježen 75. rođendan dr. sc. Radomira Mira Jurića, istaknutog hrvatskog arheologa, muzealca, znanstvenika i dugogodišnjeg ravnatelja te ustanove. U njegovu čast održan je okrugli stol „Kronologija srednjovjekovnog nakita”, koji je okupio brojne znanstvenike, arheologe, muzealce, konzervatore, bivše studente i prijatelje te odao priznanje njegovu višedesetljetnom doprinosu istraživanju i očuvanju kulturne baštine.

Svečanost su zajednički organizirali Arheološki muzej Zadar, Sveučilište u Zadru i Ogranak Matice hrvatske u Zadru. U ime Zadarske županije slavljeniku je čestitao zamjenik župana Robertino Dujela, istaknuvši njegovu važnu ulogu u znanstvenom, kulturnom i društvenom životu Zadra.

Radomir Jurić desetljećima je jedan od najistaknutijih predstavnika zadarske arheologije. Kao znanstvenik, muzealac, dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar i predavač na tadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru, ostavio je dubok trag u istraživanju prošlosti i obrazovanju brojnih generacija. Sudjelovao je u brojnim arheološkim istraživanjima, stručnim projektima i izložbama, a osobito se istaknuo proučavanjem srednjovjekovne arheološke baštine zadarskoga područja.

Čestitajući Juriću na njegovu životnom i profesionalnom putu, Dujela je podsjetio i na njegov dugogodišnji angažman u kulturnom i društvenom životu grada, posebice na čelu zadarskog ogranka Matice hrvatske te Upravnog vijeća Narodnog muzeja Zadar, ustanove kojoj je osnivač Zadarska županija.

„Životni put iz metkovskoga kraja doveo ga je u našu županiju, gdje je ostavio neizbrisiv trag u istraživanju naše zajedničke prošlosti, ali i u životima brojnih generacija studenata. Profesor Jurić svoj je život posvetio arheologiji, znanosti koja nam rasvjetljuje sve ono po čemu mi u Zadru, doslovno, hodamo. Sve ono što je utkano u naše korijene i naš identitet”, poručio je Dujela.

Posebno je istaknuo Jurićevu povezanost sa Zadrom i njegovu predanost očuvanju povijesne jezgre, autentičnosti grada i kvalitete života njegovih stanovnika. Naglasio je kako je Jurić među onima koji su pravodobno upozoravali na potrebu očuvanja gradskog identiteta u uvjetima intenzivnog turističkog razvoja.

„Malo je onih koji vole Zadar na način na koji ga Vi volite. Grad u njegovoj pravoj biti, kao prostor neprocjenjive kulturno-povijesne baštine, ali i kao prostor svakodnevice koji nije samo kulisa za turiste, već mjesto ugodnog i sretnog življenja njegovih građana”, istaknuo je zamjenik župana, zahvalivši slavljeniku na svemu što je učinio za kulturni život Zadra i Zadarske županije te za očuvanje baštine budućim generacijama.

Priznanje Jurićevu radu odao je i izaslanik ministrice kulture i medija Igor Miletić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Zadru. Nazvavši ga „svjetionikom kulturne baštine”, istaknuo je njegov znanstveni i pedagoški doprinos, prisjetivši se pritom i vlastitog iskustva nekadašnjeg učenika.

„Bili ste svojevrsni svjetionik i mnogima od nas otvorili novu perspektivu vrijednosti baštine, usmjerivši nas prema onome čime se danas profesionalno bavimo”, poručio je Miletić, naglasivši utjecaj koji je Jurić imao na generacije arheologa, muzealaca i konzervatora.

Ravnateljica Arheološkog muzeja Zadar Morana Vuković zahvalila je dugogodišnjem kolegi na njegovu neprocjenjivom doprinosu istraživanju, očuvanju i promociji zadarske baštine. Voditeljica Odsjeka za kulturnu baštinu Grada Zadra Zrinka Brkan Klarin prisjetila se, pak, Jurićeva profesorskog rada i načina na koji je studentima, ali i budućim turističkim vodičima, prenosio znanje i ljubav prema zadarskoj povijesti.

Prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić naglasila je važnost suradnje sveučilišne i muzejske zajednice. Govoreći o temi skupa, istaknula je da srednjovjekovni nakit nije samo vrijedan arheološki nalaz nego i svjedočanstvo svakodnevnog života, kulturnih veza i identiteta ljudi koji su živjeli na ovim prostorima.

Program je nastavljen prisjećanjima pod nazivom „Crtice o Miru”, u kojima su sudjelovali dr. sc. Željko Demo, izv. prof. dr. sc. Tomislav Fabijanić i dr. sc. Tatjana Kolak. Središnji stručni dio obilježavanja bio je okrugli stol „Kronologija srednjovjekovnog nakita”, uz uvodno predavanje dr. sc. Maje Petrinec i raspravu o arheološkim nalazima, njihovoj dataciji te značenju za bolje razumijevanje srednjovjekovne povijesti.