Luka Gerlanc / CROPIX
S 19 godina 2011. godine bio je najmlađi zapovjednik dobrovoljne vatrogasne postrojbe u Hrvatskoj. Od djetinjstva, kao i mnogi njegovi vršnjaci igrao se vatrogasnim kamiončićima, a prolazak crvenih vatrogasnih vozila budio je maštu da će se dječački snovi jednom i ostvariti.
I kad su se dječački snovi obistinili, teška prometna nesreća 23. listopada 2011. godine prikovala je Zvonimira Radaša za invalidska kolica. Ali ljubav prema vatrogastvu ostala je i nepunih sedam godina poslije bivši zapovjednik DVD-a iz Lišana Ostrovičkih u zadarskom zaleđu u četiri mjeseca ove protupožarne sezone od lipnja do kraja rujna ove godine bio je jedan od najboljih operatera u otkrivanju požara u zadarskom Županijskom centru.
Njegovo budno oko u operativnom županijskom centru na vrijeme je otkrilo 15-ak šumskih, ali i drugih požara koje je na vrijeme uočio na sustavu videonadzora koji je postavila tvrtka Odašiljači i veze te koji alarmira sumnjive situacije. Ljudski je faktor od presudne važnosti za njegovo pravodobno uočavanje, a u tom je poslu Zvonimir našao sebe.
Luka Gerlanc / CROPIX
I prije uspostave videonadzora, iako je bio prikovan za kolica, napravio je Facebook stranicu “Vatrogasci - oni su naši heroji” koja nije ostala nezamijećena. Tijekom liječenja i oporavka pomagali su mu kolege iz njegova DVD-a, javne i županijske vatrogasne postrojbe, vatrogasci iz cijele Hrvatske, na čemu im je i danas zahvalan. Jedan od požara koje je otkrio u ovoj sezoni bio je i požar brodice kod Lamjane.
- Dobili smo dojavu da se nešto dimi, a videonadzor mi je samo potvrdio da bi se moglo raditi o požaru pa sam alarmirao kolege vatrogasce koji su intervenirali vatrogasnim brodom. To je samo jedna od ovogodišnjih situacija. I kolegama iz Odašiljača i veza dao sam neke sugestije za poboljšanje sustava da nam može barem locirati požar kada se i nije aktivirao alarm. Te su moje sugestije prihvaćene - kaže nam Zvonimir.
Sretan je što je, kaže, opet sa svojim kolegama vatrogascima, a zadovoljniji bi bio kad bi mogao raditi tijekom cijele godine, a ne samo tijekom protupožarne sezone. Naime, on i supruga Ivana sada teško žive samo od njezine plaće, a planiraju i proširenje obitelji.
- Mene nitko od kolega ne doživljava kao osobu s invaliditetom. Ja kao i oni radim u smjenama, nije mi to teško. Posebno što me zadovoljava je što mogu pomoći ljudima, spriječiti stradavanja, štete, što sam od koristi. Meni nije cilj da dobijem mirovinu od 4000 kuna i da obilazim kafiće, već da radim. I nadam se da će biti razumijevanja za to i da ću se bez obzira na invaliditet moći zaposliti i na puno radno vrijeme.
To mi je velika želja. Iako, želio bih zahvaliti i Borisu Joviću, županijskom zapovjedniku, gospodinu Stipi Pletikosiću iz Odašiljača i veza i upravi tvrtke koji su prepoznali moj angažman. Ja i inače nakon nesreće nikad nisam bio, da tako kažem, na dnu, ali ovo mi je i psihički puno pomoglo da mogu barem u sezoni raditi posao koji volim - kaže nam ovaj skromni vatrogasac iz Lišana Ostrovičkih.
Luka Gerlanc / CROPIX
U promotivnom filmu o sustavu videonadzora o sprječavanju šumskih požara, koji su Odašiljači i veze prezentirali na konferenciji Hanza Medije o požarima, publika je nakratko imala prilike vidjeti i Zvonimira Radaša.
- Pokazalo se da je angažiranje Zvone bio pun pogodak. Svi smo znali koliko on voli vatrogastvo, koliko je tome posvećen. Pokazao je to kreiravši i stranicu “Vatrogasci - oni su naši heroji” koja je bila jako posjećena. Taj njegov trud da javnost upozna s naporima vatrogasaca bio nam je od velike koristi. Javljali su nam se ljudi, donirali opremu, hranu...- objašnjava nam Boris Jović, županijski vatrogasni zapovjednik Zadarske županije.
- Zvone je vrlo brzo svladao vještine koje su bile nužne da radi u operativnom županijskom centru i na projektu koji provodimo u suradnji s Hrvatskim šumama. I to je upravo otvorilo prostor da ga možemo angažirati tijekom sezone za rad na tom projektu. Mi smo čak i neke preinake napravili u našem prostoru kako bismo mu omogućili lakše kretanje u invalidskim kolicima - kaže nam Jović. I on ističe kako za osobu poput Zvonimira ta činjenica, da je opet koristan, da je u poslu koji voli i za koji se školovao, nešto što treba vrednovati i što i on jako cijeni.
- Nažalost, zbog postojećih zakonskih rješenja nije moguće da bude angažiran tijekom cijele godine jer svi vatrogasci u javnoj vatrogasnoj postrojbi moraju proći liječnički pregled, pa tako i oni koji rade u dojavnom centru moraju biti tjelesno spremni za izlazak na intervencije - kaže nam Jović.
Luka Gerlanc / CROPIX
Docentica Ljiljana Šerić sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, koja je od početka uključena u cijeli projekt razvoja sustava za rano otkrivanje požara, također hvali rad operatera Zvonimira Radaša.
- On je detektirao neke požare i prije alarma. Budući da sustav bilježi sve aktivnosti korisnika, vrlo brzo sam primijetila da je on bio najaktivniji u lipnju, a i u sljedećim mjesecima bio je među aktivnijima. Zvone toliko dobro i kvalitetno promatra videozid da i prije alarma uoči požar i čak može i predvidjeti gdje bi mogao izbiti te koristi sve mogućnosti koje pruža sustav. A nama je od koristi bila i njegova stranica iz koje smo dobili korisne informacije - rekla nam je doc. Šerić.
Nažalost, birokratske zapreke brana su da ljudi poput Zvonimira Radaša, iako bi to željeli, rade tijekom cijele godine.
I nije to samo problem vatrogasaca. Iako više nije aktivni vatrogasac, i on je jedan od naših heroja koji motri i na vrijeme javlja da negdje gori. Zvone sebe ne želi isticati u prvi plan, nego kaže da sve čini kako bi svojim kolegama vatrogascima olakšao intervencije, da bi spriječio stradanje ljudi, kao i štete koje nastaju od požara. Sad kad ne radi u operativnom centru i dalje održava svoju stranicu, skuplja ambleme vatrogasnih postrojbi i sanja da će jednog dana raditi i puno radno vrijeme, a ne samo u sezoni.
Liječnički pregled nepremostiva je zapreka Zvonimiru Radašu da bi nastavio raditi kao vatrogasac.
Postavlja se pitanje treba li ljudima koji su poput Zvone postali invalidi i radili neke od poslova iz javnih službi omogućiti da rade, a ne da budu na teret...
I policajac koji je nastradao osiguravajući utakmicu želio je raditi, a ne sjediti kod kuće.
Međutim, i tada se pojavio niz zapreka, počevši od toga da ga sustav tjera da ode u mirovinu jer bi prelaskom na drugo radno mjesto od onog na kojem je radio gubio status, pa bi se to odrazilo na iznos plaće, mirovine. U tom su slučaju radije odlazili u mirovinu. No, to nekad nije bilo rješenje problema, nego samo stvaranje novih.
- U ovakvim i sličnim slučajevima veliku ulogu ima profesionalna rehabilitacija, s obzirom na to da su mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije usluge koje se izvode s ciljem da se osobu s invaliditetom osposobi za prikladan posao, da se zaposli, odnosno zadrži posao i u njemu napreduje te da se profesionalno razvija. Usluge profesionalne rehabilitacije izvode centri za profesionalnu rehabilitaciju. Danas u Hrvatskoj imamo četiri takva centra - u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu - i ono što je potrebno naglasiti jest da se prilikom pružanja usluga posebno pridaje pažnja primjeni individualnog pristupa prema svakom korisniku i načelo interdisciplinarnog pristupa. Ovakav pristup omogućuje primjenu i povezivanje potrebnih specifičnih znanja na svakom pojedinačnom slučaju pa stoga sve usluge profesionalne rehabilitacije vodi stručni tim koji čine socijalni radnik, psiholog, doktor specijalist medicine rada, pravnik, rehabilitator i po potrebi drugi stručnjaci - smatra Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.
- Za uspješan povratak u svijet rada, a za što se Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom zalaže, ključno je što brže uključivanje osobe u rad u struci ili zanimanje gdje će postizati najpovoljniji radni učinak - smatra Anka Slonjšak. Uz sve to nužno je raditi na izmjeni zakonodavstva kako bi se poštivala prava osoba s invaliditetom. (Dušan Miljuš)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....