Još od vremena kad je moj otac radio, najviše poziva zbog problema s jetrom imali smo baš s područja Dalmacije – kaže nam Vedran Hasanagić, doktor herbalistike, koji zajedno sa suprugom Mirjanom nastavlja tradiciju Vedranova oca dr. Enesa Hasanagića, koji je na prostoru bivše Jugoslavije imao četrnaest ljekarni i smatrali su ga jednim od najboljih znalaca na području liječenja biljnim pripravcima.
Susreli smo se u Stobreču, jer se njihovi proizvodi prodaju i u hrvatskim biljnim ljekarnama, i pitamo zašto baš iz Dalmacije kad smo priznati i poznati po mediteranskoj prehrani. Znači li to da mi zapravo slabo koristimo blagodati naše zdrave hrane?
– Moguće je, ali mi smo zaključili da jetre po Dalmaciji stradavaju od bevande. Puno je poziva i zbog urinarnih infekcija, ali prije svega godinama pomažemo ljudima s bolesnom jetrom – kaže Vedran.
Karijeru su počeli u Sarajevu, ali su u vrijeme rata odlučili s obitelji otići u Kanadu i nastaviti posao, a svoje proizvode danas šalju diljem svijeta. Imaju više od sto proizvoda sa svim potrebnim registracijama, te održavaju i web-stranicu preko koje nude savjete, prije svega o preventivi, o kojoj se još uvijek vodi premalo računa. Smatraju kako ljudi olako uzimaju previše lijekova, osobito antibiotika, koji često više ni ne djeluju na bolest kako treba. To za posljedicu ima da su bakterije sve snažnije, a antibiotici sve "nemoćniji" pa je pitanje kako će se u budućnosti neke bolesti uopće liječiti.
– Mi nismo dijagnostičari i smatramo da službena i alternativna medicina idu zajedno. Drago nam je da i liječnici, koji su naučeni samo na lijekove službene medicine, sve više upućuju pacijente i na prirodnu medicinu. Međutim, važnija od svega je preventiva – smatra Mirjana, koja svome suprugu i djeci svako jutro sprema "smutiš", kako ona to zove, za jačanje organizma i da lakše izdrže dan.
– Svaki čovjek bi trebao ujutro posvetiti sebi malo vremena jer to nije nikakav problem. Kad se dan započne dobrim napitkom, onda dobijete energiju i zaštitu od bolesti. Mi nismo od onih koji bi ljudima išta zabranili, u svemu je važna jedino mjera – smatra Mirjana.
Pravilan "smutiš" treba sadržavati voće i zeleno povrće, a lakši je za probavu čak i ljudima s bolesnom jetrom.
Na njihovoj internetskoj stranici niz je tekstova pisanih jednostavnim jezikom kako bi ljudi lakše razumjeli sve što trebaju doznati.
– Internet je i dobar i opasan – kaže Vedran – treba jako voditi računa o izvorima tekstova. Dobro je da su ljudima dostupne informacije, ali valja voditi računa o tome što se čita da ne bi bilo više štete nego koristi.
Hasanagići smatraju da čak 90 posto zdravstvenih problema uzrokuje stres i da to nije floskula jer stres dovodi do poremećaja balansa kemikalija u organizmu, što uzrokuje bolest. Zato toliko i ističu preventivu i korištenje supernamirnica poput chije, lanenih sjemenki, sjemenki konoplje, voća i povrća, ali pripremljenog na pravilan način. "Biblijom" po načinu pripreme namirnica smatraju knjigu Georgea Mateljana, jer pripremljene po njegovim receptima namirnice zadržavaju najviše korisnih svojstava. Ne bježe ni od zamrznog voća i povrća jer takvo može biti zdravije nego prskano, ako je, naravno, tretirano kako treba.
– Pogoni za zamrzavanje i jesu najčešće kraj polja na kojima raste to povrće, pa se obradi i zamrzne u kratkom roku. To je povrće sasvim dobro za konzumaciju – kaže Vedran.
Na pitanje o šećerima, odgovaraju da je jedna od većih prijevara da je smeđi šećer zdraviji od bijelog.
– Svaki je šećer – šećer. Smeđi je samo zato jer je u njega vraćena melasa. Evo, na primjer, Kanađane nikada nećete čuti da reklamiraju javorov sirup kao zdravi proizvod, a temeljno je njihov. I med sadrži šećer, odnosno kalorije. Jedino je stevija sladilo bez kalorija – zaključuju.
Mirjana u pripremi jela vrlo obazrivo koristi i šećere i sol jer preuzimaju okuse drugoj hrani, otupljuju čulo okusa i time na neki način stvaraju ovisnost. Što se organizam više čisti od soli i šećera, bolje osjeća različite okuse hrane.
Jedan od njihovih najpopularnijih proizvoda je "Ramslin". Pripravlja se od lista divljeg bijelog luka, koji se u nas još zove medvjeđi luk, a prirodni su antioksidans blagotvoran za organizam jer ga čisti od otrova. List se bere u ekološkim područjima Kanade, samo u proljeće, i to dvadesetak dana između 14 i 16 sati poslijepodne, kada ima najveću količinu alicina. Gubi ga već za 45 minuta od branja pa obrada mora biti vrlo brza. Alicin je važan za malokrvnost, visoki tlak i ima izuzetna antibakterijska svojstva.
I da se vratimo na stres, pripravak od lista divljeg luka vraća organizam u ravnotežu, ali ako ga berete sami, pripazite da ga ne pomiješate s listom đurđica, koji je vrlo sličan. Posao će vam olakšati prepoznatljivi miris luka.