Stručnjaci iznijeli niz primjedbi: "Komiža se neće širiti, nego golf-igrališta i hoteli"

Floridizacija Hrvatske, okoštali pristup prostornih planera, bezidejnost u izradi, bezočna manipulacija političkih elita i (dijelom) korumpirane lokalne vlasti – samo su neke od primjedbi koje su na račun aktualnih izmjena Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije iznijeli u srijedu u Zagrebu arhitekti, urbanisti i ostali stručnjaci okupljeni oko Zelene akcije.

Prostorni plan, o kojemu je u utorak završila javna rasprava, podigao je tenzije ne samo u Dalmaciji, a Zelena akcija upozorava da se pod krinkom turističkog razvoja omogućuje nova izgradnja na slobodnim prostorima.

Navode kako Plan predviđa izgradnju čak 13 igrališta za golf ukupne površine 2149 hektara, od čega četiri igrališta na otocima Šolti i Braču ukupno zauzimaju čak pola te površine. Na otoku Visu izmjenama je predviđeno pet novih izdvojenih turističkih zona s ukupno čak 2050 kreveta, a sve se to događa bez izrađene strateške procjene utjecaja na okoliš, to jest bez analize kumulativnih utjecaja planiranih zahvata na okoliš.

Zanimljivu ocjenu iznijela je dr. sc. Saša Poljanec Borić iz Centra za istraživanje demokracije, dobru upravu i lokalni razvoj Instituta “Ivo Pilar” iz Zagreba.

– Ovaj prostorni plan zorno prikazuje kako institucionalno izgleda “Floridizacija” Hrvatske. Riječ je o konceptu koji je prije tri godine proizišao iz jednog konzultantskog ureda, a preuzele su ga političke elite. To je koncept dilanja nekretninama – istaknula je dr. Saša Poljanec Borić.

Prostornom planu zamjera da će se izvesti u primorskoj Hrvatskoj, a troškove investiranja snosit će kontinentalna Hrvatska. Ističe i kako je taj plan, poput projekta na Srđu, neracionalno napravljen, a dovest će i do radikalnog smanjenja opsega rada konzervatorskih službi jer, umjesto zaštićene cjeline, štiti samo pojedinačne objekte.

– To je besprimjerno neodgovoran dokument, u općem neskladu s političkim stanjem nacije i osuđen na propast – procjenjuje dr. Saša Poljanec Borić.

Prof. dr. sc. Nenad Starc sa zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorava na brojne nelogičnosti vezane uz projekcije stanovništva u tome prostornom planu.

– Znamo da Komiža gubi stanovništvo, pa je 2011. godine imala oko 1500 stanovnika. Prostornim planom predviđeno je da će ondje 2015. godine živjeti 2500 ljudi. Bol na Braču bi do iste godine trebao imati 200 stanovnika više. Odakle će ti ljudi doći? Jedini grad na tim otocima u kojemu raste stanovništvo, Supetar, prema Prostornom planu bi sa sadašnjih 4100 stanovnika trebao do 2015. godine pasti na 3700 stanovnika. To je standard Prostornog plana! – čudi se prof. dr. Nenad Starc.

Upozorava i na nesuvislost procjene gustoće stanovništva jer, kaže, Komiža sada ima 12 stanovnika po hektaru, a planirano je 40 stanovnika po hektaru. – Kako? Da dostigne i tih fantomskih 2500 stanovnika, imala bi 20 stanovnika po hektaru. Naselje se ne može širiti planski ako gustoća nije visokih 40 stanovnika po hektaru, što znači da od širenja Komiže nema ništa. Ali, onda se odjednom pojavljuju golf-igrališta, hoteli itd. Znači, Komižu ne smiješ proširiti, ali smiješ širiti golf-igrališta i hotele. To je velika kontradikcija Plana: sabiti ljude na jednom mjestu da bi se ostvarila nebulozna ulaganja koja nemaju nikakvo ekonomsko opravdanje – upozorava prof. dr. Starc.

Bernard Ivčić, predsjednik Zelene akcije, podsjeća da je u vrijeme kada je ta udruga vodila kampanju protiv golf-igrališta bila predviđena izgradnja njih 89, od čega u Splitsko-dalmatinskoj županiji - dva.

– Odakle sad 13 igrališta za golf? To je debelo pretjerana brojka. U Prostornom planu nedostaje analiza i metodološka objašnjenja zašto te lokacije, zašto toliki broj, kolika je uopće potreba za tim igralištima. To samo pokazuje bezidejnost u izradi Prostornog plana – smatra Ivčić.

Posebno upozorava na nedostatak analize o dostupnosti vode za te terene, koliko će je trebati i odakle će ići opskrba.

– Kada je u Istri izgrađen samo jedan golf-teren koji je trebao koristiti kišnicu, građane okolnih naselja zadesila je nestašica vode – upozorava Ivčić.

Arhitekt i urbanist Boško Budisavljević smatra da Visu ne treba hotela koji su izvan postojećih aglomeracija Visa i Komiže i izvan napuštenih vojnih objekata.

– Uz toliko praznih objekata na Visu, besmisleno je u uvale dovoditi hotele. Do njih treba graditi cestu, infrastrukturu, jer ako netko hoće samo kupiti cigarete, treba mu pet kilometara do mjesta – kaže Budisavljević, uz opasku kako su se već počeli širiti tračevi da će jedan od hotela kupiti Roman Abramovič.

Niz kritika uputila je i Gabrijela Medunić-Orlić iz Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj “Sunce” iz Splita, počevši od izostanka strateške procjene utjecaja na okoliš, izostanka planiranja i gospodarenja otpadom (u planu se spominje “postupanje” s otpadom) i tako dalje.

– Govori se o Centru za gospodarenje otpadom Lećevica, čija izgradnja nije ni počela, a ne predviđa se ni jedna kompostana u Splitsko-dalmatinskoj županiji, iako ih je trebalo biti sedam. Također, ne planiraju se ni reciklažna dvorišta. Nije se vodilo računa da se osiguraju uvjeti za odgovorno gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a ide se naruku stranim tvrtkama poput CEMEX-a iz Meksika – proziva Gabrijela Medunić-Orlić.

Iako je javna rasprava završila, u Zelenoj akciji se nadaju kako se mjerodavni neće oglušiti na njihove kritike.

– Lokalne uprave Dalmacije nisu prijatelji održive buduće Dalmacije. Događa se najezda na naše resurse, a za primjedbe koje smo danas iznijeli možemo reći da idu k stvaranju pokreta otpora pljačkašima naših vrijednih prostora – zaključio je prof. dr. Vladimir Lay, moderator rasprave Zelene akcije.

Vis kulturni krajolik Institut za povijest umjetnosti i lokalne udruge, u dogovoru s Ministarstvom kulture, pokrenuo je inicijativu prema kojoj bi Vis mogao postati pilot-projekt kulturnog krajolika. – Izgradnjom na Visu dviju izdvojenih turističko-ugostiteljskih zona, koje bi trebale postati “prostorna žarišta otoka”, doći će do degradacije prostornog sustava – upozorava dr. sc. Ratko Vučetić sa zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti. – Krajobrazna osnova Hrvatske treba biti podloga za izradu prostornih planova, na što nas obvezuje Konvencija o europskim krajolicima, a nijedna od primorskih županija nije spomenula krajolik kao vrijednost na temelju koje se može graditi prostor – ističe konzervatorica Biserka Dumbović Bilušić. – Čak naša tri ministarstva: okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja te kulture, ne mogu postići konsenzus koje će od njih provoditi europsku Konvenciju o krajobrazima – kritizirala je Dumbović Bilušić.

Splićani, uključite se u raspravu! Zašto rasprava o Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije u Zagrebu? Jer su Split i Zagreb jedna te ista priča, kažu sudionici rasprave. – Svjedoci smo da se mnogi prostorni planovi u Hrvatskoj izvode na nekvalitetan način. Oni koji izrađuju prostorne planove ne poštuju multidisciplinarni pristup – kaže Bernard Ivčić, dodajući kako i Zagreb očekuju isti problemi kao i dalmatinske županije. Tako javna rasprava o prostornom planu Zagreba upravo počinje 20. prosinca i trajat će do 3. siječnja iduće godine. – Pozivamo Splićane da se uključe u tu raspravu – poručio je Nenad Starc.