Priča se dodatno “zakuhala” u utorak navečer, kad su inspektori došli pred nekadašnju tvrtku za proizvodnju ferokroma, gdje ih je dočekao dio djelatnika “Colliga” koji su državnim službenicima poručili kako će, zbog zaustavljanja radova na raščišćavanju inače vrijednog mineralnog otpada, oko 130 ljudi ponovno ostati bez posla.
Naime, radnici su krajem srpnja bili vraćeni na posao nakon dvomjesečne stanke koju su većinom proveli na birou, a potom su inspektori ponovno zaustavili radove i “zapečatili” strojeve, dok je omiški pogon HEP-a isključio struju na radilištu.
Prema neslužbenim informacijama, sanacija je prekinuta jer tvrtka “Projekt uvala”, nositelj radova, nema građevinsku dozvolu, nego se sve odvija uz lokacijsku dozvolu i suglasnost Ministarstva zaštite okoliša iz prosinca 2009. godine.
Zbog toga radnici “Colliga”, koji strahuju za radna mjesta i prehranjivanje svojih obitelji, prozivaju državu za dvostruka mjerila jer je resorno ministarstvo krajem ožujka obznanilo kako se “sanacija provodi u skladu s odobrenim projektima, a inspekciji je predočena dokumentacija iz koje je razvidno da troska s prostora bivše tvornice nije opasna ni radioaktivna”.
Pola milijuna tona materijala
− Među radnicima ima i bivših djelatnika propale tvornice, razvojačenih branitelja, te niz ljudi kojima su supruge nezaposlene, a djeca na školovanju. Njih ne zanima politika ni sukobi države i tvrtke, nego samo rad – rekao nam je jedan Dugoraćanin.
Problem, dakako, nije jednostran, jer se u Dugom Ratu već dulje vrijeme može čuti kako je “Landmark Property Management”, britanski fond sa sjedištem u Luksemburgu koji je prije pet godina posredovanjem svoje tvrtke “Projekt uvala” kupio stečajem poharanu tvornicu za 10,6 milijuna eura, već dobrim dijelom isplatio investiciju prodajom kroma i drugih vrijednih metala koji ostaju nakon obrade materijala.
Zbog toga je dio sudionika sklon nazvati sanaciju eksploatacijom vrijednih ostataka u krugu nekad uspješne tvrtke, u kojemu je još potrebno obraditi oko pola milijuna tona materijala, što bi potrajalo godinu i pol.
Prije zaustavljanja strojeva kojima se obrađuje materijal nisu bile rijetke pritužbe građana na noćnu buku i prašinu koja se širila mjestom, što je već složenoj situaciji dalo dodatnu dimenziju.
|
Šljaka se gomilaPrema sanacijskom elaboratu, oko milijun tona ili 65 posto ukupnih količina jalovine troske ferokroma s prostora “Dalmacije”, odnosno šljake preostale nakon odvajanja ostataka vrijedni(ji)h metala, trebao bi biti vraćen na lokacije unutar kruga bivše tvornice, dok je dio materijala bio planiran za zatrpavanje napuštenih nalazišta gipsa u Karakašici pokraj Sinja. Budući da se država i “Landmark” ne mogu dogovoriti o plaćanju troškova odvoza materijala iz Dugog Rata u bivši sadrolom u Cetinskoj krajini, procijenjenih na dva milijuna eura, posao je još na “čekanju”, a šljaka se gomila na terenu nekadašnje tvornice. |
|
Načelniku buka i prašina ne smetajuPoznato mi je da nositelji sanacije imaju problema s ishođenjem građevinske dozvole, ali za nas su veći problem hrpe jalovine u krugu tvornice. To izgleda poput elementarne nepogode i stoga tražimo što žurnije rješavanje situacije – ističe Jerko Roglić, načelnik općine Dugi Rat. Prema njegovim riječima, postupak obrade šljake odavno je počeo i više se ne može vratiti na početak. Načelnik ističe da stanuje 70-ak metara od bivše tvornice, te tvrdi da buka i prašina nisu problemi koji se ne mogu istrpjeti u svrhu boljitka cijelog mjesta. − Nama je najvažnije da hrpe materijala što prije nestanu iz mjesta, ali i da se dogovorom riješi status radnika čija su radna mjesta u pitanju – zaključuje Roglić. |
