‘Tommy, Go Home!?‘: Šibenčani nezadovoljni srozavanjem legendarnog festivala lakih nota

"Dalmatinska šansona" je "zločinački poduhvat zločinačke organizacije, koju predvode Dušan Šarac i Branko Viljac". Tako je u jednom od svih brojnih napada cinizma zborio nezaboravni Arsen Dedić. Nije, naravno, mislio do kraja ozbiljno, ali je htio potaknuti svoje šibenske glazbene prijatelje da isprave neke festivalske propuste. Točnije, da vrate šibenskom festivalu lake glazbe onaj sjaj, kakav je imao prvih godina.

Ne samo zbog Arsena već brojnih hrvatskih estradnih zvijezda, koje su prodefilirale više nego privlačnom pozornicom ispred katedrale sv. Jakova. Poput Gibonnija, Tereze Kesovije, Meri Cetinić, Tomislava Bralića, Gabi Novak, Nene Belana… Prevarili su se, međutim, oni, koji su pomislili kako će odlaskom tandema Šarac – Viljac "Dalmatinska šansona" okrenuti neku novu, svjetliju stranicu svoje povijesti. Dapače, dojam je da je njihovom abdikacijom, a dolaskom američke Trogiranke Tommy Miše festival dodatno potonuo. U prvoj godini su objavljeni, pa sutra ispravljeni krivi rezultati glasovanja publike. Lani, kažu dobro upućeni, nije radila aplikacija za glasove gledatelja. Ove godine, doduše, nije bilo takvih propusta, ali su se otvorile mnoge festivalske rane. Prije svega, nije bio mali broj "amortiziranih izvođača" (čitaj: glazbene gerijatrije). Jednako i izvođača, koji su, kako bi kazao Arsen, "svestrano netalentirani" te početnika, za koje ne vjerujemo da će daleko odmaći na svom glazbenom putu. Ni izbor pjesama nije bio u skladu s naslovom festivala. U večeri novih skladbi dodatni problem je bio sinopsis, pa i voditeljski par, s izuzetkom izgleda zaista privlačne Ursule Najev. Što kriti da, za razliku od prvih godina, nije bilo ni jagme za ulaznicama!?

Ako bismo, pak, o šibenskom festivalu razmišljali kroz prizmu kriterija, koje je za Prokurative zagovarao nezaboravni Zdenko Runjić, onda je ocjena posljednjih izdanja "Dalmatinske šansone" još poraznija. "Temeljni cilj festivala je lansirati 3-4 uspješnice. Istodobno, valja pružiti šansu nekom posrnulom splitskom pjevaču, te pokušati lansirat neko novo splitsko estradno ime", kazivao nam je Runjić u nerijetkim i otvorenim glazbenim razgovorima.

Uostalom, o polaganom, ali sigurnom padu "Dalmatinske šansone" na (ne)izravan način govori tretman HRT. Državna televizija prenosi Splitski festival, "Kajkavske popevke" i "Zlatne žice Slavonije", ali ne i, za razliku od prvih dvadeset i nešto“ godina, šibenski festival. Trebali, stoga, čuditi što se u iščekivanju

30.jubilarne "Dalmatinske šansone" nerijetko čuje rečenica "Tommy, Go Home". Ostaje jedino dvojba je li se vlasnica festivala Tommy Miše zasitila Šibenika, pa će "Šansonu“ preseliti negdje drugdje ili joj to poručuju nezadovoljni Šibenčani!?