U Facebook grupi ‘Šibenik zaslužuje bolje‘ objavljena je poruka jednog, kako pišu, ‘starog stanovnika grada koji pamti građanski Šibenik i stari đardin prije nego je preoran‘.
Uz fotografije nekih od današnjih prizora iz grada, Šibenčanin piše:
"Pogledajte albicije na šibenskoj rivi. Osušena stabla, zakržljale krošnje, neprimjereno orezane grane i prazna mjesta na kojima nova stabla nikada nisu posađena. Nekoliko tjedana cvatnje nije dovoljno opravdanje za odabir stabala koja bi desetljećima trebala krasiti rivu i pružati hlad. Šibeniku trebaju promišljena, dugoročna rješenja i zelenilo primjereno mediteranskom podneblju.
Pogledajte staru murvu pokraj crkve sv. Nikole. Stablo i kamena arhitektura ondje čine savršenu cjelinu. Murva je dio mediteranske tradicije, živi svjedok vremena i dokaz da priroda i povijesni grad mogu skladno živjeti zajedno. Zašto takav odnos prema prostoru nije bio uzor uređenju rive?
Rasvjeta na rivi je hladna, agresivna i neprimjereno jaka, umjesto tople svjetlosti koja bi istaknula ljepotu kamena i stvorila ugođaj mediteranskoga grada. Navečer riva djeluje gotovo distopijski, a ne kao šetnica povijesnog dalmatinskog grada.
Tko je odlučivao, tko je izvodio radove i tko preuzima odgovornost za ovu katastrofu?
Šibenik bi trebao biti grad kamena, sunca, mora, povijesti i mediteranskog zelenila, a riva produžetak njegova identiteta, a ne sterilna kulisa betona i neprimjerene rasvjete."
Sudeći po komentarima, s autorom ove objave slažu se i neki drugi Šibenčani. Ovo su neke od reakcija:
‘Grad Šibenik nije uspio niti zatražiti novac koji je država davala za ozelenjavanje gradova u ime klimatskih promjena. Zato za spalionicu smeća imaju vremena i volje, a za ozelenjavanje grada NE.‘
‘To je najvažnija ruta svih turista koji idu prema Katedrali i ovaj "drvored" nam nije za ponos i čudim se kako nitko nije našao shodno da se tu posade druga stabla a ne ova koja NISU za naše područje A svetoj hladovini kad liti upali zvizdan da se ne govori...‘
‘Albicija je velika smetnja, pravi štetu odpuštanjem nekakvog bijelog "šećera". Imao sam je u dvoru, zvali smo je japanska mimoza, jer je večerom sklapala lišće. Trpio sam je sve dok se nedavno nije sama srušila, jednostavno se slomilo deblo. Prethodno je jugo znalo odlomiti neku veliku granu.
Vidio sam svojedobno kako su ih u Šibeniku do debla kljaštrili, a dok se oporavljala pružajući nove grane, poštedila bi rivu i aute svoga izgledom lijepa, ali dosadna cvata. Nije dobro sve što lijepo izgleda. Zato neka sade muške murve, smokvaše i crnike! Uz kuću listopadno drveće - ljeti baca hlad, a zimi propušta svjetlost i toplinu Sunca.‘
‘Riva, Poljana, Vanjski, Stari Pazar, Trg Palih branitelja.... Tko bi rekao da bijelo može biti kič. Trećerazredni projekti bez vizije, mašte i osjećaja vrijednost prostora u kojem se živi preko 1000 godina. O tome kako se tretira vrijedno zelenilo ne trebam ni govoriti.‘
‘Od mog djetinjstva zelenilo se pretvorilo u beton kroz 70 godina. Uspješno su betonirani 70 posto stabala. Rasvjeta je tri puta doživjela renesansu. Ova sadašnja je primjerena industrijskom skladištu.‘
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....