Prostor bivše Tvornice elektroda i ferolegura u gradskoj četvrti Crnica očišćen je od troske. Uklonjeno je trideset tisuća kubika industrijskog otpada o trošku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pohvalili su se nedavno iz šibenske Gradske uprave.
Zašto je ta vijest toliko važna? Prvenstveno iz ekoloških i javno-zdravstvenih razloga, budući da se gotovo dva desetljeća otkako je počeo proces uklanjanja tog otpada iz TEF-a spekuliralo je li troska opasna ili neopasna po zdravlje građana i kakav je njezin utjecaj na okoliš.
Drugi razlog je taj što se zemljište bivše tvornice titulira kao najatraktivniji prostor u Šibeniku koji bi trebao postati ‘grad u gradu‘. Ili, atraktivan novi šibenski kvart na području od gotovo 22 hektara uz more, a sve desetak minuta laganog hoda od stare gradske jezgre.
Među ostalim, u šibenskoj gradskoj vlasti na tom terenu planiraju gradnju multifunkcionalne dvorane, glazbene škole, osnovne i srednje škole, vrtića, velike zelene zone i parkinga, kao i hotela. Na području Batižela gradit će se i stambena zona, koja bi trebala uključivati i POS-ove stanove, kao i rezidencijalne. Sve osim hotela trebali bi financirati Grad, Županija i država, a hoteli bi se dali u ruke investitorima. Zvuči poprilično megalomanski...
No, dok prvi bageri zakopaju prostor bivšeg TEF-a potrebno je odraditi neke predradnje. Prije svega, do kraja očistiti tih 22 hektara. Jer, ako su Batižele konačno oslobođene troske, to ne znači da je taj atraktivni teren apsolutno čist. Dapače, na njemu još uvijek ima opasnog otpada, što nam je potvrđeno i iz šibenske Gradske uprave.
Podsjetimo se, u najkraćim crtama, kako je tekao poprilično mukotrpan proces čišćenja TEF-a od neopasnog i opasnog otpada, koji nije okončan ni više od tri desetljeća otkako je ugašena proizvodnja u toj šibenskoj tvornici.
Peći su ugašene 1994. godine, a dvije godine kasnije rušenjem dimnjaka u TEF-u i simbolično je stavljena točka na i njegovog industrijskog djelovanja.
Razgradnja tvorničkih postrojenja počela je 1999. godine, a provodila se kroz sanaciju silikomanganske troske, kao nusprodukta proizvodnje ferolegura, i sanaciju katrana i fenola, zaostalih nakon proizvodnje elektroda.
Sanacija troske (s partnerima ‘TBS Invent‘ Zagreb i ‘MLM Group‘ Zagreb) počinje 2005. godine i traje do lipnja 2011. godine, kad dolazi do raskida ugovora s partnerima. Troska se mljela i iz nje izvlačio vrijedan metal kojeg je u ukupnoj količini troske bilo pet-šest posto. Korisni metal u cijelosti je izvučen i otpremljen iz TEF-a i Šibenika, otpad su partneri perfidno ostavili Gradu da se sam o njemu brine!
Među ostalim, ‘brinuo‘ se i tako da su kamioni troske odvoženi u Biljanje Donje kod Benkovca gdje je nastalo famozno Crno brdo zbog kojeg je Hrvatska izgubila parnicu na međunarodnom sudu.
Konačno, prema već spomenutim informacijama iz šibenske Gradske uprave, TEF se oslobodio stiska troske u ljeto 2026. godine!
Ali, što je s opasnim otpadom - fenolima i katranom? Postupak sanacije opasnog otpada, katrana i fenola počinje 2004., a čak četiri godine trebalo je da se napravi Program sanacije (srpanj 2008.), kada počinje i sama sanacija, na kojoj je bila angažirana zadarska tvrtka ‘Sirovina odlagalište‘. Kao postupak je deklarirana metoda solidifikacije. Ministarstvo zaštite okoliša izdaje rješenje kojim se solidifikacija izrijekom zabranjuje. ‘Sirovina odlagalište‘ dovršava iskope i mljevenje materijala, formiraju se hrpe kontaminirane mase koje ostaju u TEF-u i ‘Sirovina‘ završava time svoj posao?!
‘GIRK Kalun‘ iz Drniša preuzima materijal na termičku obradu, kamo je krajem 2012. otpremljen najzagađeniji materijal. Posao, međutim, nije obavljen do kraja. Pa se u prosincu 2014. naručuje od tvrtke ‘Oikon ‘d.o.o. analiza provedene sanacije koja je pokazala da na dvije lokacije uzorci površinskog sloja imaju veće vrijednosti zagađenosti od propisanih Programom sanacije okoliša TEF-a iz 2007. godine.
Utvrđeno je da zemlja i kamenje na tim dvjema lokacijama sadrže opasne tvari koje će se morati zbrinjavati kao opasni otpad!
Dakle, opasni otpad nije do kraja uklonjen s prostora ex TEF-a, što nam je potvrdila i Nina Kursar, direktorica tvrtke ‘Batižele‘ i osoba koja je u gradskoj upravi zadužena da vodi poslove oko tog atraktivnog gradskog zemljišta.
- Na prostoru bivše tvornice TEF više ne postoje velike, rasprostranjene količine onečišćenja. Glavni i volumenski najveći problem – tehnološka troska – uspješno je uklonjen s lokacije.
Prema Planu istraživanja i izvješću o provedenim radovima, koje je izradilo društvo Oikon 2018. godine, na prostoru su zaostala tri točkasta onečišćenja na dvije lokacije, odnosno na prostoru katranske jame te prostoru između starih i novih peći.
Sukladno spomenutom izvješću, na lokaciji se nalazi 143 metra kubna otpada u katranskoj jami i prostoru oko nje koji je klasificiran kao opasni otpad - kazala nam je Kursar.
Ona je otkrila kako će taj otpad biti zbrinut:
- Tu količinu opasnog otpada će, sukladno zakonskoj proceduri, zbrinuti ovlašteni oporabitelj na daljnje postupanje. Da budem preciznija, otpad će biti izvezen izvan Hrvatske na postupak termičke obrade, budući da u našoj državi ne postoje postrojenja za tu vrstu otpada - objasnila je direktorica ‘Batižela‘, šibenske komunalne tvrtke osnovane 2018. godine.
Budući da teren na TEF-u još uvijek nije očišćen od opasnog otpada, direktoricu ‘Batižela‘ pitali smo kada bi konačno na tom zemljištu mogli početi prvi građevinski radovi?
- Što se tiče izvođenja građevinskih radova, važno je naglasiti da nikakvi radovi na izgradnji novih objekata na prostoru Batižela ne mogu započeti dok se ne donese Urbanistički plan uređenja. Donošenje UPU-a je zakonski i administrativni preduvjet za izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola.
Međutim, to ne znači čekanje i gubljenje vremena. Naš plan je paralelno s postupkom izrade i donošenja UPU-a u potpunosti sanirati prostor do kraja. Dakle, dok traje procedura donošenja urbanističkog plana, mi ćemo istovremeno otkopati i u potpunosti ukloniti preostalih 143 metra kubna opasnog i 475 metara kubnih neopasnog otpada.
Tijekom iduće godine planiraju se provesti završne aktivnosti sanacije zaostalih točkastih onečišćenja na lokaciji bivše tvornice TEF.
Na taj način postižemo maksimalnu učinkovitost. Ili, u trenutku kada UPU stupi na snagu i investitori dobiju pravno zeleno svjetlo za gradnju, teren će biti 100 posto čist, ekološki saniran i odmah spreman za radove- zaključila je Nina Kursar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....