‘Ljeti se količina otpada poveća čak pet puta!‘: direktor Bikarca otkrio koliko građani razvrstavaju otpad

Dok se dobar dio Hrvatske i dalje bori s problemima pretrpanih odlagališta otpada, nedostatkom sortirnica i kašnjenjem u provedbi strogih europskih ekoloških direktiva, u Krešimirovom gradu u srcu Dalmacije, priča je potpuno drukčija.

Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) Bikarac, smješten u Donjem Polju nedaleko od Šibenika, jedan je od rijetkih u potpunosti funkcionalnih ekoloških kompleksa u državi!

Bikarac, koji je prošao dug put od običnog, neregularnog lokalnog smetlišta do visokotehnološkog suvremenog postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO), trajno je riješio pitanje komunalnog otpada za svih pet gradova i petnaest općina Šibensko-kninske županije.

– Na Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) Bikarac godišnje se doveze oko 70 tisuća tona otpada, od čega više od 40 tisuća tona čini miješani komunalni otpad, dok ostatak otpada na građevinski, glomazni i ostale vrste. Na kućnom pragu, prije dolaska na Bikarac, razvrstava se trenutno oko dvadeset posto otpada, ali od tog, navodno, razvrstanog otpada, kad ga se presortira na Bikarcu, nije više od deset posto za reciklažu – kaže nam Robert Podrug, direktor RCGO-a Bikarac, uz dodatak da se ljeti količine otpada koje stižu u Centar za gospodarenje otpadom, rapidno povećavaju.

– Najviše iz gradova i općina uz more, koji imaju i četiri do pet puta veće količine otpada nego izvan turističke sezone, tako da od svibnja do listopada radimo u dvije smjene – napominje.

Zeleni brežuljak

Povijest zbrinjavanja smeća na ovom području identična je većini hrvatskih gradova. Desetljećima se otpad jednostavno gomilao na otvorenim parcelama, stvarajući potencijalnu ekološku bombu na osjetljivom i propusnom krškom terenu, gdje svako zagađenje tla izravno ugrožava podzemne vodotoke i izvore pitke vode.

Svijest o tome da je takav model dugoročno neodrživ potaknula je Grad Šibenik i lokalno komunalno poduzeće Bikarac d.o.o. na ambiciozan i strateški osmišljen plan transformacije.

Projekt se razvijao kroz dvije glavne faze. Prva je obuhvaćala sanaciju starog odlagališta, čišćenje terena te izgradnju suvremene i sigurne sanitarne plohe s nepropusnim folijama i sustavima za odvodnju procjednih voda. Time je staro smetlište pretvoreno u vizualno neutralan, izoliran i nadzirani "zeleni brežuljak".

Druga, tehnološki daleko najzahtjevnija faza, bila je izgradnja samog MBO postrojenja s pratećim objektima, investicije vrijedne više od tadašnjih 200 milijuna kuna (danas oko 26 milijuna eura), koja je sufinancirana većim dijelom bespovratnim sredstvima iz Kohezijskog fonda Europske unije, dok je ostatak pokriven nacionalnim sredstvima kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te doprinosima lokalne samouprave.

Nakon složenih građevinskih radova i testiranja opreme, krajem 2021. Centar je službeno pušten u pogon, čime je Šibensko-kninska županija ušla u novu eru ekološke održivosti.

Na Bikarac otpad odlažu svi gradovi – njih pet – i općine iz Šibensko–kninske županije, odnosno sva gradska i komunalna poduzeća koja organizirano prikupljaju otpad od građana i tvrtki na tom području. Najveći među njima je "Zeleni grad" iz Šibenika, a komunalni miješani otpad obrađuje se kroz pogon za mehaničko – biološku obradu (MBO), dok se na reciklažnom dvorištu i pratećim plohama zaprimaju odvojeno prikupljeni otpad poput papira, plastike, stakla, glomaznog otpada i specifičnih materijala, poput troske iz TEF-a koja je nedavno iskorištena za sanaciju i zatvaranje starih odlagališnih ploha.

– Bikarac ima i kompostanu, kapaciteta 15 do 17 tisuća tona, za obradu biološke frakcije iz miješanog komuhalnog otpada i oko 600 tona odvojeno prikupljenog biološkog otpada, a zajedno s gradom Šibenikom gradimo i novo postrojenje za obradu građevinskog otpada, kapaciteta 20 tisuća tona godišnje – kazao nam je Podrug.

‘Tvornica‘ smeća

Laiku se na prvi pogled može učiniti da je Bikarac i dalje samo mjesto gdje kamioni istovaruju otpad, no stvarnost unutar modernih hala potpuno je drukčija.

Riječ je o automatiziranoj tvornici u kojoj se prikupljeno miješano komunalno smeće podvrgava složenim fizikalnim i biološkim procesima s ciljem da se što manje materijala trajno odloži u tlo, a što više vrati u ponovnu uporabu.

Kamioni komunalnog poduzeća istovaruju otpad u zatvorene hale opremljene posebnim ventilacijskim sustavima s biofilterima koji sprječavaju širenje neugodnih mirisa u okoliš. Otpad najprije prolazi kroz golema rotirajuća sita i magnetske separatore. U ovoj se fazi strojno izdvajaju sekundarne sirovine poput metala (željeza i aluminija), krute plastike, papira i kartona koji odlaze u daljnje tokove reciklaže. Također, izdvaja se visokokalorična frakcija koja se prerađuje u gorivo iz otpada (SRF – Solid Recovered Fuel), iskoristivo kao energent u teškoj industriji, ponajprije cementarama.

Preostali organski dio miješanog komunalnog otpada usmjerava se u posebne bioreaktorske tunele. Tamo se pod strogo kontroliranim uvjetima temperature, vlage i protoka kisika odvija ubrzani proces kompostiranja i stabilizacije. Tijekom nekoliko tjedana biološki aktivna materija potpuno gubi svoja neugodna svojstva, volumen joj se drastično smanjuje, a konačni produkt je inertni materijal (tzv. CLO) koji je potpuno bezopasan za okoliš.

Unutar kompleksa izgrađena je i posebna kompostana za odvojeno prikupljeni biootpad iz kućanstava i vrtova. Taj čisti organski materijal prerađuje se u visokokvalitetni kompost koji se, umjesto na odlagalište, plasira na tržište te koristi u poljoprivredi i hortikulturi, čime se zatvara savršen krug prirodne obnove.

Zahvaljujući ovom sofisticiranom lancu obrade, količina otpada koja se na kraju mora trajno deponirati na sanitarnu plohu smanjena je na minimalni postotak. Na odlagalište stiže isključivo inertni, nezapaljivi ostatak koji nema nikakav negativan utjecaj na ekosustav.

Energane i građevinski otpad

Uprava tvrtke Bikarac d.o.o., na čelu s dugogodišnjim direktorom Podrugom, svjesna je da statičnost u sektoru zaštite okoliša znači nazadovanje. Stoga se centar neprestano razvija prema novim oblicima kružnog gospodarstva.

Jedan od najvažnijih iskoraka u idućem razdoblju odnosi se na rješavanje gorućeg problema ostataka nakon MBO obrade, odnosno goriva iz otpada (SRF) i muljeva koji nastaju radom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Umjesto skupog izvoza tih materijala u inozemstvo, priprema se dokumentacije za izgradnju prvog suvremenog postrojenja za energetsku oporabu (energane) na samoj lokaciji Bikarca.

Time bi se proces u potpunosti zaokružio: otpad iz kućanstava transformirao bi se direktno u električnu i toplinsku energiju koja se može iskoristiti za potrebe obližnje poduzetničke zone Podi.

Osim toga, Bikarac širi svoje kapacitete i na područje zbrinjavanja teškog otpada. Pokrenut je projekt izgradnje suvremenog postrojenja za obradu, sortiranje i recikliranje građevnog otpada na dodatnih 32 tisuće četvornih metara površine.

Novo će postrojenje godišnje prerađivati oko 40.000 tona građevinske šute, betona, cigle, kamena i asfalta. To će omogućiti da se građevinski otpad pretvori u vrijedan agregat za cestogradnju i građevinarstvo, čime će se konačno stati na kraj divljim deponijima koji nagrđuju dalmatinsku prirodu.

– Sve u svemu, kapacitet RCGO-a Bikarac je toliki da će, ako se godišnja ‘proizvodnja otpada‘ nastavi ovim tempom, je toliki da mjesta za odlaganje novog otpada ima još za jedno šest, sedam godina, naravno, pod uvjetom da se ne izgradi energana koja je u planu, i s kojom bi se, nakon MBO procesa, izdvajanja sekundarnih sirovina poput stakla, papira, plastike i metala, te komposta iz biološkog otpada, dobilo gorivo iz otpada, namijenjeno energetskom iskorištavanju, čime bi se u konačnici količina otpada koja se deponira na odlagališne plohe svela na minimum – ističe Podrug.

Ipak, moderni strojevi, automatizirane trake i višemilijunske hale gube svoj smisao ako zakaže prva karika u lancu – sami građani.

Kvalitetno funkcioniranje regionalnog centra izravno ovisi o stopi odvojenog prikupljanja otpada na kućnom pragu. Što više papira, plastike, stakla i biootpada građani odvoje u vlastitim domovima, to je pritisak na MBO postrojenje manji, a učinkovitost oporabe korisnih sirovina veća.

Očuvanje baštine

Zbog toga lokalna komunalna poduzeća širom Šibensko-kninske županije, u koordinaciji s Bikarcom, provode intenzivne edukativne kampanje, opremaju kućanstva namjenskim spremnicima i grade lokalna reciklažna dvorišta. Edukacija najmlađih u vrtićima i školama, podizanje svijesti turističkog sektora te transparentno informiranje javnosti o troškovima i benefitima sustava, pokazali su se ključnima za postizanje visokih ekoloških standarda koje nameće Europska unija.

Za Šibensko-kninsku županiju, koja svoje gospodarstvo uvelike temelji na turizmu, kristalno čistom moru, ljepotama rijeke Krke i Kornatskog otočja, funkcionalan centar poput Bikarca pitanje je opstanka.

Turistički pritisak tijekom ljetnih mjeseci višestruko povećava količine proizvedenog smeća, što je ranijih godina dovodilo komunalne sustave do ruba izdržljivosti.

Danas, s postrojenjem koje bez problema apsorbira sezonske vrhunce, regija može ponuditi autentičan i ekološki osviješten turistički proizvod.

Bikarac je dokazao da ekološka tranzicija u Hrvatskoj nije utopija niti nedostižan birokratski pojam iz Bruxellesa. Ona je opipljiva stvarnost u Donjem Polju kod Šibenika, jamstvo čistog okoliša za generacije koje dolaze.