Gotovo dva desetljeća prošla su od početka pripreme do završetka izgradnje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Biljane Donje.
Centar je s radom započeo u studenome 2025. godine kao četvrti izgrađeni centar takve vrste u Hrvatskoj te, nakon Bikarca u Šibensko-kninskoj županiji, drugi u Dalmaciji.
Smješten na površini od oko 46 hektara, CGO Biljane Donje ključni je dio integriranog sustava gospodarenja otpadom za područje Zadarske županije i dijela Ličko-senjske županije. Njegovim otvaranjem stvoreni su uvjeti za trajno zatvaranje i sanaciju dugogodišnjih neusklađenih odlagališta u regiji, među kojima je i zadarsko odlagalište Diklo.
Vrijednost projekta veća je od 87 milijuna eura. Oko 76 posto iznosa čine bespovratna sredstva Europske unije iz Kohezijskog fonda, 13,7 posto osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok je preostalih 10 posto osigurano lokalnim sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije i Grada Benkovca, na čijem se području CGO administrativno nalazi.
Srce centra čini postrojenje za mehaničko-biološku obradu (MBO) otpada, projektirano prema europskim ekološkim standardima. Ukupni godišnji kapacitet iznosi oko 88.000 tona: 75.000 tona miješanog komunalnog otpada, 10.000 tona biootpada i 3000 tona strukturnog materijala.
Uz MBO pogon, kompleks obuhvaća odlagalište za neopasni otpad površine 12 hektara, odlagalište inertnog otpada na 5,9 hektara, prostore za reciklažu građevnog otpada te stanicu za obradu otpadnih, odnosno procjednih voda i odlagališnog plina.
Sustav uključuje i četiri pretovarne stanice preko kojih se otpad s udaljenijih područja – Biograda na Moru, Paga, Gračaca i Gospića – prevozi u Biljane Donje.
Prijemna jama
CGO funkcionira kao zatvoreni industrijski sustav. Otpad se ne odlaže u sirovom stanju, već prolazi kroz nekoliko faza mehaničke i biološke obrade.
Miješani komunalni otpad najprije se dovodi u prijemnu jamu, a potom automatiziranim trakama i sitima mehanički razvrstava. Cilj je izdvojiti korisne sirovine koje građani nisu odvojili u svojim kućanstvima, poput metala i plastike, ali i visokokalorične frakcije pogodne za proizvodnju goriva iz otpada (SRF/RDF), koje se koristi u industriji, primjerice u cementarama.
Biološka obrada obuhvaća biorazgradivu frakciju i odvojeno prikupljeni biootpad. Oni prolaze kontrolirani proces biološke stabilizacije, odnosno kompostiranja ili anaerobne digestije. Time se smanjuje volumen otpada i neugodni mirisi te se ograničava nastanak stakleničkih plinova, dok se kao nusproizvod dobiva stabilizirani materijal, odnosno kompost.
Posebna se pozornost posvećuje procjednim i tehnološkim vodama. One se prikupljaju u bazenima i prolaze kroz faze biološke obrade, uključujući denitrifikaciju i nitrifikaciju, te ultrafiltraciju pomoću posebnih membrana.
Tek nakon potpune mehaničke i biološke obrade inertni ostatak koji se više ne može iskoristiti ni preraditi odlaže se na unutarnje odlagalište.
Prva godina rada završava 23. studenoga, a direktor javne tvrtke "Eko" d.o.o. Zadar dr. sc. Toni Kozina zadovoljan je dosadašnjim rezultatima.
"Prvu godinu operativnog rada zaključit ćemo 23. studenoga i tada ćemo podvući crtu. Mislim da smo dosad ostvarili zacrtane ciljeve. Postrojenje radi punim kapacitetom, nemamo zastoja u radu i obrađujemo sve količine dovezenog otpada. A one nisu male, poglavito tijekom turističke sezone", kaže Kozina.
Od 1. lipnja do 31. kolovoza CGO je obradio više od 30 tisuća tona otpada, od čega 29.858 tona miješanog komunalnog otpada. Tijekom turističke sezone u centar je dnevno stizalo i do 600 tona otpada, odnosno više od 10.000 tona mjesečno, iako je dnevni kapacitet prerade projektiran na oko 200 tona po smjeni, odnosno 400 tona u dvije smjene rada. Veće količine otpada stoga se obrađuju i vikendom.
"Naša prihvatna jama projektiranog je kapaciteta da može sedam dana zaprimati nove količine otpada bez da ijedan kilogram otpada u međuvremenu obradimo. U konkretnom slučaju, veće količine otpada obrađivali smo preko vikenda, subotom i nedjeljom. Tih se dana inače dovoze manje količine, a mi bismo tada radili u dvije smjene da prihvatnu jamu rasteretimo za nadolazeći tjedan. Tako smo nadoknadili vrijeme koje nemamo tijekom tjedna, kada stižu najveće količine", objašnjava Kozina.
Jedan od najvećih problema sustava nije kapacitet CGO-a, već sastav otpada koji u njega stiže. Analiza koju je CGO proveo za siječanj i veljaču ove godine pokazala je da 52 posto miješanog komunalnog otpada koji dolazi u centar sadrži reciklabilni otpad. Drugim riječima, više od polovice sadržaja vreće miješanog komunalnog otpada čine materijali koji bi se mogli izdvojiti i reciklirati da su prethodno odvojeni na kućnom pragu.
"To stvara dodatna opterećenja za naš sustav, ali utječe i na cijenu odvoza i zbrinjavanja otpada", naglašava Kozina.
Komunalne tvrtke za tonu miješanog komunalnog otpada koji dovezu u CGO plaćaju 160 eura. Nakon obrade ostaje gorivo iz otpada (SRF), čije zbrinjavanje CGO plaća ovlaštenoj tvrtki "Eko flor plus" iz Zagreba 220 eura po toni. "Eko flor plus" RDF izvozi u BiH, gdje se koristi kao gorivo za potrebe cementara. Kozina pritom ističe kako cijena od 220 eura nije među najvišima u Hrvatskoj.
"Moji kolege u Puli i Rijeci za tonu SRF-a plaćaju 300 do 350 eura", kaže Kozina.
Unatoč razmjerno visokim "ulaznim i izlaznim" troškovima, tvrdi da se CGO dosad pokazao financijski održiv i da uspijevaju pokriti troškove poslovanja. U CGO-u trenutačno radi 103 radnika, a najveća potreba za dodatnim zaposlenicima postoji u tehničkom sektoru, odnosno na poslovima obrade otpada.
Ličani nemaju pretovarnu stanicu
"Najviše novozaposlenih je u tehničkom sektoru, odnosno na obradi otpada, jer se tijekom sezone posao udvostruči. Bez potrebnog broja ljudi centar ne može normalno funkcionirati", kaže Kozina.
U Biljane Donje za sada se dovozi otpad s područja cijele Zadarske županije i južnog dijela Ličko-senjske županije.
U gotovo 70 posto jedinica lokalne samouprave na području županije javnu uslugu sakupljanja otpada obavlja zadarska komunalna tvrtka "Čistoća", dok otpad iz Paga, Novalje, Povljane, Gračaca, Lovinca, Benkovca, Biograda, Sali, Stankovaca i Pakoštana dovoze komunalne ili ovlaštene tvrtke. Gospić još nije uključen u sustav.
"Komunalni otpad iz Gospića još ne primamo jer nisu izgradili pretovarnu stanicu. Ona bi trebala biti završena do kraja godine, a tada će krenuti i sanacija njihova komunalnog odlagališta Rakitovac, koje je još uvijek otvoreno", napominje Kozina.
Za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada ključni su odvajanje na kućnom pragu i sortirnice. U prvim projekcijama CGO-a u Biljanima sortirnica je bila jedna od sastavnih jedinica centra, ali je kao komercijalna djelatnost isključena iz projekta na traženje europskih financijskih institucija. Grad Zadar i "Čistoća" imaju idejno rješenje sortirnice za potrebe grada Zadra. U početku je bila planirala izgradnja u poslovnoj zoni Murvica, no trenutno se razmatra mogućnost njezina smještaja u neposrednoj blizini CGO-a.
"Sortirnica bi pomogla u smanjenju količine miješanog komunalnog otpada koji dolazi u CGO, ali i nakon nje ostaje oko 50 posto škarta koji mi trebamo zbrinuti", upozorava Kozina.
Od opasnog otpada CGO zasad prima samo azbest iz građevnog otpada. Izgrađena kazeta za azbest ima kapacitet od 600 tona godišnje, a dosad je iskorištena svega deset posto, odnosno za 61 tonu azbestnog otpada. Nepropisno dovezen azbest CGO ne prima.
Kozina smatra da sustav gospodarenja otpadom nije u potpunosti zaokružen bez energana, odnosno spalionica. Šibenski CGO Bikarac otišao je najdalje u pripremi takvog postrojenja, koje bi, prema sadašnjim planovima, trebalo imati regionalno značenje za cijelu Dalmaciju. U projekcijama njegova rada računalo bi se na gorivi otpadni materijal nastao u Bikarcu i Biljanima Donjim, a u budućnosti i u Lećevici kod Splita te Lučinom Razdolju kod Dubrovnika.
"To bi bilo veliko rasterećenje za naš sustav jer bismo cijenu zbrinjavanja SRF-a plaćali nekoliko puta niže nego sada. Tako bi se sustav gospodarenja otpadom zaokružio, ali i proizvodnja energije treba biti dobro iskorištena. Hoće li to biti električna energija za domaćinstva ili toplinska energija za poljoprivredu, treba vidjeti, no svakako pozdravljamo njihovu inicijativu", poručuje Kozina.
Istekom prve godine rada CGO-a u Biljanima Donjim trebalo bi se u potpunosti zatvoriti zadarsko odlagalište komunalnog otpada na Diklu, kojim upravlja "Čistoća". Odlukom Grada Zadra, od početka rada CGO-a u Biljanima na Diklu je zabranjeno odlaganje miješanog komunalnog otpada. Odlagalište je ostalo otvoreno samo za građevni, glomazni i neopasni otpad.
"Miješani komunalni i biootpad odvoze se izravno u CGO, a mi smo pristupili procesu sanacije deponija. Koliko će ona trajati i koliko će koštati, u ovom je trenutku teško procijeniti. U tijeku je priprema dokumentacije za taj zahtjevan posao koji zajedničkim snagama vode Grad Zadar i ‘Čistoća‘", kaže direktor "Čistoće" John Ivan Krstičević.
Sanaciju Dikla u većoj bi mjeri, 80 i više posto, trebao financirati Fond za zaštitu okoliša. Ipak, riječ je o investiciji vrijednoj nekoliko desetaka milijuna eura. Točan iznos bit će poznat nakon provedenog natječaja za izvođača radova, kada bude izrađena cjelokupna dokumentacija i ishođene potrebne dozvole. Zatvaranjem Dikla "Čistoća" će ostati bez značajnih prihoda, što će za tu komunalnu tvrtku predstavljati velik izazov u idućem poslovnom razdoblju.
Direktor "Čistoće" John Ivan Krstičević smatra da još ima prostora za napredak kada se radi o odvajanju na kućnom pragu.
"Ne mogu reći da sam zadovoljan rezultatima izdvajanja otpada na kućnom pragu. Napredak nije velik, ali je ipak napredak. Ljudi teško mijenjaju navike u vezi s otpadom. Edukacije su i dalje ključan dio u odgovornom odlaganju otpada, za dugoročne rezultate potrebno je stvoriti svakodnevne navike."
Poseban problem, dodaje, predstavlja odlaganje krupnog otpada na javnim površinama, iako građanima na raspolaganju stoje besplatna reciklažna dvorišta. "Čistoća" trenutačno koristi i priručnu sortirnicu na Diklu koju do kraja godine namjerava preseliti u poslovnu zonu Gradi (Poličnik) i modernizirati.
"Ona nije najbolje rješenje, ali do izgradnje sortirnice u blizini CGO-a morat ćemo se s njom snalaziti", kaže Krstičević.
Dok se javnost posljednjih mjeseci intenzivno bavi pitanjem zbrinjavanja otpada, direktor "Čistoće" postavlja pitanje koje, čini se, tek treba dobiti konačan odgovor. "Gdje ćemo s otpadom? Kad kao društvo jednom postavimo ovo pitanje, onda ćemo doći do rješenja."
Količine veće pedeset posto
Količina miješanog komunalnog otpada u Zadru tijekom turističke sezone povećava se za oko 50 posto. Sam grad godišnje proizvede oko 30 tisuća tona otpada, dok količina koju "Čistoća" godišnje odveze na CGO iznosi oko 50 tisuća tona.
Ako se ta količina pomnoži sa 160 eura po toni, koliko CGO naplaćuje ulaznu naknadu, dolazi se do iznosa od oko osam milijuna eura godišnje.
Taj nemali trošak trebao bi se barem dijelom pokriti iz varijabilne cijene miješanog komunalnog otpada, koja se određuje prema broju pražnjenja spremnika. Matematika je jednostavna, ali za građane postaje itekako osjetljiva čim se spomene moguće povećanje cijene odvoza otpada.
Sustav gospodarenja otpadom jednostavno nije jeftin. Nakon zatvaranja Dikla i početka rada CGO-a najveći izazov više nije samo pitanje kamo s otpadom, nego kako ga proizvesti manje, što više odvojiti na kućnom pragu i kako ostatak zbrinuti uz prihvatljive troškove.
Jer što se više otpada odvoji prije nego što stigne u Biljane Donje, to će manje opterećivati i sustav i kućne budžete.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....