Kako spasiti domaća obiteljska gospodarstva? Udruživanje proizvođača preduvjet je za opstanak na tržištu

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir sudjelovala je na Forumu pametnih sela i ruralnih zajednica u Šibeniku, gdje je na panelu „Poljoprivreda kao razvojni potencijal pametnih sela“ otvorila ključna pitanja o prehrambenoj sigurnosti, položaju mladih poljoprivrednika te prilagodbi klimatskim promjenama.

Petir je tom prigodom naglasila kako razvoj pametnih sela ne započinje tehnologijom, već stvaranjem preduvjeta za kvalitetan život na ruralnim područjima. Kao pozitivan primjer izdvojila je mjeru stambenog zbrinjavanja mladih obitelji u jedinicama lokalne samouprave s manje od 6.000 stanovnika. Riječ je o mjeri koja je u državnom proračunu osigurana upravo na njezin amandman, a prošle ju je godine iskoristilo 682 obitelji u 88 lokalnih jedinica. Ipak, istaknula je kako mladima, uz rješavanje stambenog pitanja, treba omogućiti lakši pristup zemljištu, financiranju, obrazovanju, tržištu te kvalitetnim javnim uslugama.

Udruživanje kao ključ opstanka

U raspravi o konkurentnosti malih gospodarstava, saborska zastupnica je kao ključni preduvjet njihova jačeg tržišnog položaja izdvojila udruživanje proizvođača.

„Mala gospodarstva teško mogu pojedinačno osigurati skupu mehanizaciju, preradu, skladištenje, logistiku i pregovaračku snagu prema velikim kupcima. Povezivanje im omogućuje zajednički nastup, niže troškove i sigurniji plasman proizvoda“, izjavila je Petir. U tom je kontekstu naglasila nužnost izgradnje logističko-distributivnih centara, hladnjača i klaonica, podsjetivši da je Hrvatska već uspješno iskoristila sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za opremanje takvih kapaciteta za voće i povrće.

Sustavna ulaganja

Govoreći o sve izraženijim klimatskim promjenama i otpornosti poljoprivrede, Petir je upozorila da se pomoć proizvođačima ne smije svoditi isključivo na naknade šteta nakon prirodnih nepogoda poput suša i poplava. Umjesto toga, nužna su sustavna ulaganja u navodnjavanje, upravljanje vodama i protupožarnu zaštitu.

Zanimljiv prijedlog iznijela je u pogledu financiranja, otvorivši pitanje mogućnosti da se dio budućih obveznih izdvajanja od 1,5 % BDP-a za sigurnosnu i civilnu infrastrukturu povezanu s NATO ciljevima preusmjeri u infrastrukturu dvojne namjene. Riječ je o vodnim sustavima, logistici i skladištima koji istodobno podižu obrambenu otpornost države, ali i jamče sigurnost opskrbe hranom.

„Pametna sela su ona u kojima ljudi ostaju živjeti jer imaju sve što im je potrebno za kvalitetan život“, poručila je Petir, zahvalivši organizatorima BSB Events te supanelistima Ivanu Güttleru, glavnom ravnatelju DHMZ-a, i Tanji Winter, direktorici Razvojne agencije Brod Moravice.

Spoj poljoprivrede, tradicije i turizma

Tijekom boravka u Šibensko-kninskoj županiji, predsjednica Odbora za poljoprivredu posjetila je i tematski park Etnoland Dalmati u Pakovu Selu te prvi hrvatski Muzej pršuta. Obilazeći sadržaje posvećene povijesti i tradiciji proizvodnje ovog prepoznatljivog dalmatinskog specijaliteta, Petir je zaključila kako upravo sinergija poljoprivrede, lokalnih proizvoda, gastronomije, turizma i očuvanja kulturne baštine predstavlja najsnažniji razvojni potencijal hrvatskih ruralnih područja.