Val ljetnih prehlada u Dalmaciji? Kako je moguće da nas tijekom vrućina ‘sruše‘ temperatura, grlobolja, curenje nosa

Kad nas uhvati prehlada, prva reakcija mnogih je potrčati po vitamin C, cink ili neki biljni pripravak. Znanost, međutim, ne tretira sve dodatke prehrani jednako – neki imaju solidnu potporu u kliničkim istraživanjima, dok su drugi uglavnom mit koji se održava zahvaljujući marketingu, a ne dokazima.

CINK

Cink ima trenutno najjače dokaza od svih popularnih "lijekova" za prehladu. Meta-analize pokazuju da cink može skratiti trajanje prehlade i do 33 posto ako se krene koristiti unutar 24 sata od pojave prvih simptoma. No, obvezno pazite na doziranje, jer velike doze ovog minerala mogu biti štetne. Druga sustavna analiza potvrđuje da oralni pripravci cinka mogu značajno smanjiti duljinu trajanja simptoma, pri čemu su neke studije s cink-acetatom bilježile i do 40 posto kraće trajanje prehlade u odnosu na placebo. Ključ je u vremenu – cink djeluje samo ako se uzme rano, dok virus još "gradi" infekciju, a ne kad su simptomi već u punom jeku.

VITAMIN C

Vitamin C je najistraživaniji, ali i najkontroverzniji dodatak kad je riječ o prehladi. Cochraneov pregled brojnih kliničkih studija pokazuje da redovito, preventivno uzimanje vitamina C ne smanjuje značajno vjerojatnost da ćete se prehladiti u općoj populaciji, ali skraćuje trajanje prehlade kada se uzima redovito, prosječno za oko 8 posto kod odraslih i 14 posto kod djece. Novija meta-analiza iz 2023. ide korak dalje i pokazuje da vitamin C ima izraženiji učinak na teže simptome prehlade, smanjujući njihovu ozbiljnost za oko 15 posto, dok na blage simptome praktički nema značajnog utjecaja. Važno je naglasiti da učinak izostaje ako se vitamin C počne uzimati tek nakon što su se simptomi već razvili – korist dolazi od redovitog, preventivnog unosa.

VITAMIN D

Vitamin D djeluje na drukčiji način – ne skraćuje toliko trajanje već postojeće prehlade, koliko smanjuje rizik od respiratornih infekcija općenito. Velika Cochrane analiza koja je obuhvatila podatke više od 10.900 ljudi iz 25 kliničkih studija pokazala je da redovita suplementacija vitaminom D značajno smanjuje rizik od akutnih respiratornih infekcija.

PROBIOTICI

Probiotici su iznenađujuće dobro potkrijepljena opcija. Cochraneov sustavni pregled 12 randomiziranih studija s više od 3700 sudionika pokazao je da probiotski sojevi Lactobacillus i Bifidobacterium umjereno, ali dokazano smanjuju trajanje prehlade za približno dva dana te smanjuju vjerojatnost da će netko uopće oboljeti od infekcije dišnih puteva za oko 11-postotnih bodova. Pojedinačna randomizirana studija na gotovo 500 odraslih osoba potvrdila je slično – probiotici su skratili trajanje epizode prehlade.

BAZGA (elderberry)

Bazga (crna bazga, Sambucus nigra) ima solidnu, ali ne i konačnu znanstvenu podlogu za skraćivanje prehlade – i po dokazima se ubraja među bolje potkrijepljene prirodne dodatke, uz cink i probiotike.

Randomizirana, placebo-kontrolirana studija na 312 putnika u zrakoplovu pokazala je da je grupa koja je uzimala bazgu imala značajno kraće trajanje prehlade – u prosjeku 57 naprama 117 "bolesnih dana" u placebo grupi, uz znatno blaže simptome. Meta-analiza iz 2019., koja je obuhvatila četiri kontrolirane kliničke studije, potvrdila je da bazga značajno skraćuje trajanje simptoma gornjih dišnih puteva, s izraženijim učinkom kod gripe nego kod klasične prehlade. Druga sustavna analiza koja je uključivala pet studija na 936 odraslih osoba zaključuje da pripravci bazge, uzeti unutar 48 sati od pojave simptoma, mogu smanjiti ozbiljnost i trajanje respiratorne virusne infekcije.

Ipak, dokazi nisu jednoglasni. Randomizirana, dvostruko slijepa studija na pacijentima s potvrđenom gripom u hitnoj službi nije pronašla nikakvu razliku u trajanju bolesti između bazge i placeba, a čak je post hoc analiza sugerirala da je bazga sama (bez dodatnih lijekova) rezultirala nešto dužim oporavkom. Stručni pregledi upozoravaju da je kvaliteta dostupnih kliničkih studija promjenjiva, da se pripravci bazge znatno razlikuju po koncentraciji i formulaciji, te da je potrebno više kvalitetnih istraživanja na ljudima prije donošenja konačnog zaključka.

QUERCETIN

Quercetin je flavonoid koji ima obećavajuće, ali daleko slabije i selektivnije dokaze za prehladu nego cink, probiotici ili bazga – trenutno se ne može svrstati u pouzdano dokazane dodatke za opću populaciju.

Najveća randomizirana studija na 1002 sudionika, koja je testirala doze od 500 i 1000 mg dnevno kroz 12 tjedana, nije pronašla nikakvu značajnu razliku u broju bolesnih dana ili jačini simptoma za cijelu skupinu u odnosu na placebo. Analiza podskupina je, međutim, otkrila zanimljiv detalj: kod fizički aktivnih osoba starijih od 40 godina koje su uzimale 1000 mg quercetina dnevno, zabilježeno je 36 posto manje ozbiljnih simptoma i 31 posto manje bolesnih dana u odnosu na placebo. Drugim riječima, korist se pokazala samo kod specifične, fitness orijentirane starije populacije, a ne kod ljudi općenito. 

Quercetin djeluje bolje u kontekstu intenzivnog fizičkog napora – studije na biciklistima i sportašima pokazuju da suplementacija smanjuje učestalost respiratornih infekcija nakon iscrpljujućeg treninga, vjerojatno jer ublažava privremeni pad imuniteta koji nastupa nakon teškog napora. Šira meta-analiza flavonoida (koja uključuje quercetin kao jedan od ispitivanih spojeva) na 14 studija pokazala je da flavonoidna suplementacija općenito smanjuje incidenciju respiratornih infekcija za 33 posto i broj bolesnih dana za 40 posto, ali autori naglašavaju da su dokazi za pojedinačne flavonoide, uključujući quercetin, još nekonzistentni i da je potrebno više kvalitetnih istraživanja.

SELEN

Selen za razliku od cinka nema izravno dokazan učinak na skraćivanje trajanja obične prehlade kod zdravih ljudi – dokazi za njega su znatno slabiji i uglavnom se odnose na teže respiratorne infekcije ili osobe s deficitom, a ne na svakodnevnu prehladu.

Sustavni pregled i meta-analiza eksperimentalnih studija na zdravim ljudima zaključuje da suplementacija selenom ne utječe značajno na razine imunoglobulina ili broj bijelih krvnih stanica, a jedina konzistentna korist zabilježena je kod aktivnosti NK stanica (prirodnih ubojica), dok autori naglašavaju da su dokazi nekonzistentni i heterogeni te da ne postoji dovoljno opravdanja za suplementaciju iznad preporučenog dnevnog unosa. Cochraneov pregled selena kod kritično bolesnih odraslih osoba također nije pronašao dovoljno dokaza da preporuči rutinsku suplementaciju za respiratorne infekcije. 

Postoje, međutim, specifični konteksti gdje selen pokazuje korist. Starija randomizirana studija na djeci s teškom infekcijom respiratornim sincicijskim virusom (RSV) pokazala je da su djeca koja su primala selen imala kraće trajanje simptoma i bolji oporavak stanične imunosti u odnosu na kontrolnu skupinu. Pregledni radovi također ističu da nizak status selena u organizmu (deficit) povećava rizik i težinu virusnih infekcija, što znači da je suplementacija korisna prije svega kod osoba koje već imaju manjak selena, a ne kao opća preventivna mjera za populaciju s normalnim unosom.

BETA-GLUKAN

Beta-glukan (posebno kvaščev beta-1,3/1,6-glukan) pripada u kategoriju dodataka s umjereno solidnim dokazima – ne toliko za skraćivanje trajanja klasične virusne prehlade, koliko za smanjenje učestalosti i jačine simptoma respiratornih infekcija, s najjačim učinkom kod ljudi izloženih fizičkom stresu.

Meta-analiza 13 randomiziranih kontroliranih studija pokazala je da kvaščev beta-glukan značajno smanjuje incidenciju respiratornih infekcija, smanjuje broj epizoda te statistički značajno skraćuje trajanje simptoma u odnosu na placebo. Autori te meta-analize, međutim, upozoravaju da je heterogenost među studijama visoka i da je broj uključenih istraživanja relativno malen, pa preporučuju daljnja kvalitetnija istraživanja. Pojedinačna randomizirana studija na zdravim odraslim osobama pokazala je da beta-glukan ne mijenja učestalost ni ukupnu težinu prehlada, ali značajno smanjuje intenzitet fizičkih simptoma tijekom prvih 7 dana bolesti, uz dodatnu korist na raspoloženje i krvni tlak.

Kod sportaša i fizičkog stresa: Ovdje su dokazi najjači. Randomizirana studija na maratoncima pokazala je da beta-glukan značajno smanjuje broj dana sa simptomima prehlade/gripe nakon iscrpljujuće utrke te smanjuje broj propuštenih treninga zbog bolesti. Ranija studija na maratoncima potvrdila je da suplementacija beta-glukanom povećava razine salivarnog IgA (antitijela u slini koje čini prvu liniju obrane dišnih puteva) i smanjuje broj bolesnih dana nakon intenzivnog napora.

RESVERATROL

Resveratrol ima zanimljive, ali specifične dokaze – najjače kliničke rezultate pokazuje kada se koristi u kombinaciji s beta-glukanom kao nazalni sprej kod djece, dok samostalna oralna suplementacija kod odraslih ima znatno slabiju kliničku potvrdu, iako je laboratorijski dokazano vrlo aktivan protiv brojnih respiratornih virusa.

EHINACEJA?

Ehinaceja, unatoč popularnosti, ima najslabiju i najkontradiktorniju znanstvenu podlogu. Velika randomizirana studija objavljena u Annals of Internal Medicine pokazala je tek statistički neznačajno skraćenje trajanja prehlade od pola dana, što stručnjaci opisuju kao klinički nevažno. Cochraneov pregled 24-kliničke studije s više od 4600 sudionika zaključuje da dokazi za učinak ehinaceje na liječenje prehlade ostaju slabi, dok postoji tek blagi, granično značajan preventivni učinak. Neke pojedinačne studije, poput one objavljene u AAFP časopisu, pronašle su da ehinaceja uopće ne smanjuje ni trajanje ni jačinu simptoma u odnosu na placebo.